SDP sutra kreće u opoziv Kuščevića, HNS se nada u zdrav razum Plenkovića

Klub zastupnika SDP-a, uz potporu još nekih oporbenih stranaka, u srijedu će u saborsku proceduru uputiti prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja ministru uprave Lovri Kuščeviću. Čelnici HNS-a poručili su u utorak kako očekuju da će prilikom odluke premijera Andreja Plenkovića o HNS-om zahtjevu za smjenom Kuščevića prevladati zdrav razum, odbacivši tvrdnju da je riječ o ultimatumu.

Iskazivanje nepovjerenja Kuščeviću SDP traži jer je "tijekom obnašanja dužnosti načelnika općine Nerežišća, a potom ministra pokazao da mu zaštita javnog interesa nije bitna i svoje je privatne, imovinske interese kontinuirano stavljao ispred javnih te zlouporabom položaja na kojima se nalazio ostvario milijunsku imovinsku korist".

Kuščevićevo ponašanje nedostojno dužnosti koju obnaša

Oporbenjaci smatraju da je postupanje ministra Kuščevića duboko nemoralno, nedostojno dužnosti koju obnaša, protivno prisezi koju je dao kada je postao ministar u Vladi te stoga više ne smije obnašati dužnost ministra u Vladi. SDP-ovcima su se u tom zahtjevu pridružili zastupnici HSS-a, GLAS-a, Kluba nezavisnih zastupnika te SNAGA-e Goran Aleksić i Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović. U prijedlogu za opoziv Kuščevića  navode da su u medijima objavljene informacije koje dovode u pitanje Kuščevićev integritet i ozbiljno ukazuju na njegovu nedostojnost za obnašanje dužnosti ministra u Vladi, odnosno, na njegovo ozbiljno i kontinuirano kršenje propisa koji uređuju ponašanje državnih dužnosnika, sukob interesa, stečaj, rad trgovačkih društava, čak i pitanje katastra nekretnina.

Dio podataka nije naveo, a dio pogrešno prikazao  Ističu da Kuščević, iako je to zakonska obveza svakog dužnosnika, u svojoj imovinskoj kartici dio podataka koje je dužan navesti nije uopće naveo, dok je dio podataka pogrešno prikazan.

U vrijeme dok je 2010. godine obnašao dužnost načelnika Općine Nerežišča, od trgovačkog društva Kuščević d.o.o., u kojem je prethodno bio jedini član i direktor, kupio je poslovni prostor u Supetru po cijeni koja je bila za oko pola milijuna kuna niža od cijene po kojoj ga je to trgovačko društvo kupilo. Isti poslovni prostor, ali po znatno višoj cijeni od one po kojoj ga je kupio, prodao je trećoj osobi, Svpetrvs hotelima, zaradivši pri tome 1,2 milijuna kuna. Po završetku te transakcije, navode dalje, trgovačko je društvo završilo u stečaju, koji je proveden po skraćenom postupku. Budući da društvo više nije imalo imovine, rješenjem Trgovačkog suda u Splitu brisano iz sudskog registra. U trenutku brisanja Kuščević d.o.o. je imalo dospjela dugovanja od oko 1,3 milijuna kuna.Od toga je oko 300.000 kuna bilo prema državnom proračunu, a nisu mogla biti podmirena budući da je Kuščević izvlačenjem poslovnog prostora iz društva stekao imovinsku korist u iznosu od 1,2 milijuna kuna kuna.

U prijedlogu se nadalje obrazlaže i kako je općina Nerežišća kojoj je na čelu bio Kuščević, izmijenila je prostorni plan, između ostalog i zbog projekata Svpetrvs hotela, kojima je takvom izmjenom omogućen znatan profit. Upravo su Svpetrvs hoteli od Lovre Kuščevića, za više od 300.000 eura kupili sporni poslovni prostor u Supetru te mu omogućili zaradu od 1,2 milijuna kuna. Naglašavaju i da je Kuščević kao načelnik Nerežišća vodio projekt izgradnje POS stanova, prvi na hrvatskim otocima, koji je završio fijaskom za sve, osim za osobe povezane s njim. Kuščević je, ističu, i bespravni graditelj jer je na području Nerežišća sagradio kuću u negrađevinskoj zoni. Kuščević je sa suprugom na području Općine Nerežišća kupovao negrađevinsko zemljište (pašnjake) koja su, izmjenom prostornog plana, postala građevinsko zemljište. Prenamjenama su Kuščević i supruga zaradili oko 2,7 milijuna kuna, odnosno, oko 47 puta više nego što su uložili u kupnju tih nekretnina, a sve se događalo dok je Kuščević bio načelnik općine.

Politička odgovornost nesumnjivo postoji i mora biti sankcionirana

Oporbenjaci ističu da nemaju namjeru niti ovlast utvrđivati je li ministar Lovro Kuščević u sukobu interesa ili je opisanim ponašanjem počinio određena kaznena djela jer na to odgovore trebaju dati Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, državno odvjetništvo i sud. No, zaključuju, politička odgovornost koja proizlazi iz opisanog postupanja nesumnjivo postoji i mora biti sankcionirana. Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja članu Vlade u cjelini, uvrštava se odmah u dnevni red Sabora, bez odlučivanja. Vlada je dužna očitovati se o njemu najkasnije u roku od osam dana od dana uvrštavanja prijedloga u dnevni red. Raspravljati i glasati o povjerenju ne može se prije isteka sedam dana od dana podnošenja prijedloga Saboru, a mora najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Saboru. To znači da bi se o opozivu Kuščevića, ne bude li drugačijeg razvoja situacije, moglo raspravljati prije ustavne stanke 15. srpnja.  HNS: Nije riječ o ultimatumu

Potpredsjednik Vlade Predrag Štromar izjavio je prije potpisivanja ugovora u Hrvatskim vodama za sanaciju klizišta da je Predsjedništvo HNS-a donijelo zaključak da predloži smjenu ministra Kuščevića i da apeliraju na zdrav razum.

"Siguran sam da će pobijediti zdrav razum", izjavio je Štromar odgovarajući na upite novinara što očekuje od sastanka s premijerom i što će biti ako HNS ispadne iz Vlade.

Predsjednik Kluba zastupnika HNS-a Milorad Batinić kazao je da još nije utvrđen termin sastanka sa premijerom Plenkovićem ali da će danas ili sutra dobiti termin sastanka."Mi smo strpljivi i jedva čekamo taj sastanak", poručio je.

Batinić je pritom odbacio tvrdnju da je HNS postavio ultimatum naglasivši da su bili vrlo precizni i jasni koji su njihovi zahtjevi i koja je njihova inicijativa.Na novinarski upit što će biti ako se ne ispune HNS-ovi zahtjevi li ako HNS ne bude više bio dio Vlade Batinić je odgovorio da je to hipotetsko pitanje i da će o tome govoriti nakon sastanka.

Dodao je kako nema informacije o tome je li premijer već razgovarao s Kuščevićem niti priprema li se njegova ostavka. "To mogu samo pretpostaviti , da su kao odgovoran premijer i ministar razgovarali", kazao je .

Međimurski župan Matija Posavec (HNS) ocijenio je kako je "jasno iz aviona" da Kuščević ne treba ostati ministar. "To je sad stvar zdravog razuma, logike i političke higijene i vjerujem da će biti zdravog razuma kod onih koji odlučuju da donesu jedinu ispravnu odluku", rekao je Posavec te i on odbacio da je riječ o ultimatumu.

"Ne mora nitko davati neki ultimatum, moramo konačno u hrvatskoj politici postaviti neke granice pristojnosti i granice moralnog i etičnog političkog rada", naglasio je.

Ako premijer Plenković ne pristane na smjenu Kuščevića Posavec kaže da će o tome razgovarati "kada i ako premijer kaže ne". Ponovio je da je stav HNS-a jasan da sve što se čita o Kuščeviću u medijima nije dobro. "Dajmo premijeru ovih nekoliko dana dok se ne vrati u Hrvatsku, a nakon toga ćemo razgovarati o tome", dodao je.

Na izjavu ministra gospodarstva Darko Horvat da ako želi postati nacionalni političar, mora se ostaviti paušalnih izjava koje mu mogu jako naštetititi, poput one da je HNS-u naštetila koalicija s HDZ-om, Posavec je odgovorio kako je jedno politika i političke stranke, a drugo vrijednosti.

"Ono kako ja živim i radim i kako se bavim politikom to je prije svega zaštita onih vrijednosti radi čega moramo vratiti povjerenje građana u politiku i političaru, a ovo sve što se događa s Kuščevićem nije dobar put za vraćanje vjere u politiku i političare", kazao je.

Poručio je i kako on nikada nije skrivao da je koalicija s HDZ-om naštetila imidžu HNS-u i da je to jasno i dosljedno komunicirao.

Posavec se složio da sve afere utječu na kompletnu društvenu sliku, optimizam i na mišljenje ljudi i formiranje tog mišljenja. "Ova afera nije trebala biti afera, čim su se pojavile neke sumnje trebalo je sve raščistiti i donijeti odluku u pet minuta, a ne razvlačiti danima ili tjednima", rekao je Posavec i naglasio kako očekuje da se konačno "lupi šakom po stolu i kaže dosta".

"Ja sam uvijek za to da bez obzira tko god je u kojoj političkoj stranci i političkoj funkciji ako je bilo što učinio protuzakonito nema više za njega mjesta u visokoj politici. Točka", zaključio je.