Robotika davno više nije znanost budućnosti nego sadašnjosti, a u našim školama nije čak ni izborni predmet

U našim školama robotika nije čak ni izborni predmet nego isključivo ovisi o zalaganju pojedinih učitelja, profesora ili donatora koji za našu robotiku čine više nego što je Ministarastvo obrazovanja ikad učinilo.

Tako već šest godina u zagrebačkoj osnovnoj školi Mate Lovraka učenici mogu ići na radionice robotike. 

"Bavim se robotikom dvije godine. Oko trećeg, četvrtog razreda me to počelo zanimati jer tu se puno radi o tehnologiji", kaže nam učenik Jerko Čubić.

Redovno osvajaju i visoka mjesta u domaćim i međunarodnim natjecanjima. Hrvatski robotičari lani su na svjetskom prvenstvu osvojili 11 medalja. Iako sustavnog pristupa nema. 

"Dosta teško zna biti jer ima dosta kompliciranih stvari koje se tek uče u srednjoj školi što se tiče fizike i puno drugih stvari", kaže učenik Andrija Domović. 

U rijetkim školama u kojoj robotike ima, profesori vape za boljim dijelovima, ali i potporom za natjecanja.

"Financijska podrška i školama i mentorima koji žele subotom i nedjeljom s njima raditi. I na kraju krajeva oni moraju pokazati taj svoj rezultat - kako da znaju da li su dobri ako ne odu u svijet da se uspoređuju s drugima?", pita se profesorica informatike Jelka Hrnjić.

Koliko su, unatoč izostanku potpore, Hrvati talentirani u robotici i programiranju dokazuje i jedna mala tvrtka iz Zagreba. Složeni robot za proizvodnju protupožarnih ploha funkcionira prema njihovom softveru. Posla ima pa će se uskoro i proširiti.

"Potrebe na hrvatskom tržištu su zaista velike. Mi uskoro izlazimo i na europsko tržište, izrađujemo softver i elektromehanička rješenja", kaže Goran Rađenović, partner u tvrtki za automotizaciju CNC alatnih strojeva.

Ante Perica je diplomirani ekonomist, ali u ovoj firmi razvija softver već godinu i pol dana. Misli kako bi djecu trebalo više poticati da biraju tehničku struku.

"Da sam ja imao robote dok sam išao u osnovnu i srednju školu, mislim da bi se i ja isto odlučio krenuti u smjeru robotike", kaže Ante. 

Inicijativa Croatian Makers stoga je već 250 škola opremila s edukacijskim robotom mBOT-om, a sada imaju crowdfunding kampanju pomoću koje žele u tisuću škola uvesti microbit računala. Pomoći su odlučili i u ovoj tvrtki tako što će školama pokloniti robota koji je do sada služio za sastavljanje auta.

"Ideja je da se može ići od škole do škole i da se organizira jedan oblik natjecanja i da svatko može iskusiti kako programirati jednog robota", kaže Rađenović. 

Robotika tako ovisi isključivo o entuzijazmu pojedinaca - u većini hrvatskih škola nije ni izborni predmet. 

"Ona bi trebala biti izborni predmet i u osnovnim i tehničkim srednjim školama da bi se nastavio jedan kontinuitet", kaže profesorica Hrnjić. 

A koliko škola uopće provodi robotiku, bilo kroz program ili kroz radionice, Ministarstvo obrazovanja nije nam odgovorilo.