VRUĆINA JE OKIDAČ /

Severe Weather Europe upozorio na novu prijetnju, spominju i Hrvatsku: 'Zabrinjavajuće...'

Najintenzivnije zagrijavanje zabilježeno je u zapadnom Sredozemlju, a Jadran je 2–4 stupnja topliji od Jonskog mora i istočnog Mediterana

30.6.2025.

16:38

danas.hr

Severe Weather Europe

Rekordan broj dramatičnih upozorenja na vrućinu na snazi je diljem Francuske, dok zemlja i drugi dijelovi južne i istočne Europe i dalje pati od visokih temperatura. Oko 84 od 96 francuskih kopnenih regija - poznatih kao departmani - trenutno je pod narančastim upozorenjem - drugim najvišim u zemlji. Francuska ministrica klime Agnès Pannier-Runacher nazvala je to 'neviđenom' situacijom, javlja BBC.

Upozorenja na vrućinu na snazi su i za dijelove Španjolske, Portugala, Italije, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva i balkanskih zemalja, uključujući Hrvatsku. I Španjolska i Portugal imali su svoje najtoplije lipanjske dane tijekom vikenda.

El Granado u Andaluziji zabilježio je u subotu temperaturu od 46°C, dok je u nedjelju u gradu Mora u središnjem Portugalu zabilježeno 46,6°C. Mnoge zemlje imaju hitne medicinske službe u pripravnosti i upozoravaju ljude da što je više moguće ostanu u kućama.

Rekordne temperature mora

Zbog iznadprosječnih temperatura zraka tijekom prve polovice 2025. godine, zabilježen je izražen odgovor mora diljem Europe. Osobito se ističu neuobičajeno visoke temperature površine mora u Sredozemlju, gdje je uspostavljen povijesni morski toplinski val, koji je doveo do rekordno toplih temperatura morske vode, piše meteoservis Severe-weather.

Najintenzivnije zagrijavanje zabilježeno je u zapadnom Sredozemlju, uključujući Balearsko i Tirensko more. Zabrinjavajuće je što rekordno topla morska voda može potaknuti ekstremne vremenske nepogode i poplave tijekom kasnog ljeta i jeseni. Visoka razina vlage znači više temperature rosišta, a time i više konvektivne energije za razvoj oluja u nadolazećim tjednima i mjesecima.

Također, više temperature mora održavaju više temperature rosišta zraka, što rezultira većom količinom vlage koja pogoduje obilnim i intenzivnim oborinama.

PAKLENI DANI /

Kopno na 35, Jadran na 37 stupnjeva: Meteorologinja otkrila kad bi se mogli ukazati pljuskovi

Trenutni morski toplinski val u Sredozemlju jedna je od najupečatljivijih morskih anomalija zabilježenih u svijetu ove godine. Toplinski val pojačavaju atmosferski uvjeti (nedostatak vjetrova pod utjecajem visokog tlaka i ograničenog oblaka). Povijest pokazuje da ljeta koja sadrže ovakve događaje mogu imati velik utjecaj, posebno na ekosustave u plitkim vodama.

Takvi morski toplinski valovi obično se razvijaju kada se stvore opsežni atmosferski obrasci, koji dovode do neobično dugih i postojanih toplinskih valova s temperaturama znatno iznad normale. Ti se valovi obično događaju ispod tzv. toplinskih kupola.

Što je toplinska kupola?

Kad su se u prošlosti događali značajni i rekordni toplinski valovi u Europi, SAD-u i Kanadi, toplinska kupola bila je jedan od glavnih faktora. To je obično dominantna značajka ljetnih vremenskih obrazaca na oba kontinenta. Toplinska kupola se stvara kada se u višim slojevima atmosfere formira snažna topla zračna masa, tzv. gornji visoki tlak (ili blokirajući visoki tlak). Ovaj obrazac uzrokuje visoke, ponekad i rekordne temperature na području ispod sebe.

Pojam "toplinska kupola" koristi se kada se široko područje visokog tlaka "parkira" iznad velikog dijela kontinenta. Ako je događaj izrazito stabilan i intenzivan, može potrajati danima ili čak tjednima. Djeluje poput poklopca na loncu – zarobljava topli zrak ispod sebe, a slojevi zraka se spuštaju prema tlu. Zbog toga zračna masa postaje nenormalno topla pri tlu i izuzetno vruća na površini.

Toplinske kupole ne utječu samo na kopno, već snažno djeluju i na mora. Dugotrajni i postojani toplinski događaji zagrijavaju more, koje se bez jakih vremenskih fronti ne može dovoljno miješati da bi ostalo hladno. Tako se more postupno zagrijava i stvara se morski toplinski val.

Jadransko more je 2–4 °C toplije od Jonskog mora

Zapadni i središnji Mediteran bilježe rekordne temperature za ovo doba godine. Lipanj je bio znatno topliji od prosjeka, a temperatura je iznad prosjeka još od prošle zime. Najveće anomalije zabilježene su u središnjem i zapadnom dijelu Sredozemnog mora, osobito u zapadnom dijelu, gdje je more 5 do više od 6 °C toplije nego što je uobičajeno. Time je lipanj zabilježio povijesno rekordne vrijednosti.

Samo je mali dio Egejskog mora zabilježio negativnu temperaturnu anomaliju, što znači da su temperature površine mora nešto ispod prosjeka. No ostatak Sredozemlja izuzetno je topao. U apsolutnim vrijednostima, najviše temperature mora zabilježene su u Tirenskom moru – od 27 °C do gotovo 29 °C na pojedinim lokacijama.

Crno more također bilježi temperature iznad prosjeka – od oko 21 do 24 °C, što je 1–2 °C toplije od prosjeka. Ovo dodatno zagrijavanje podržava više vlage na jugoistoku Balkana i potiče razvoj oluja. Do kraja lipnja 2025., srednja dnevna temperatura površine Sredozemnog mora bila je gotovo 3 °C iznad povijesnog prosjeka, što je čini najvišom zabilježenom dosad. Dugoročni prosjek za ovo doba godine iznosi oko 23 °C, dok 2025. bilježi gotovo 26 °C.

Temperature od 5–6 °C iznad prosjeka zabilježene su iznad Tirenskog i Ligurskog mora. Jadransko more je 2–4 °C toplije od Jonskog mora i istočnog Mediterana.

Velike poplave prijete i Hrvatskoj

Najnovija analiza anomalija temperature površine mora diljem Europe pokazuje da su mora oko kontinenta znatno toplija od prosjeka, osobito u Sredozemlju. Ovo je zabrinjavajući znak da bi te ekstremno tople vode mogle potaknuti značajne vremenske događaje u nadolazećim mjesecima.

Tijekom ljeta bit će potrebno pomno pratiti ekstremno toplo Sredozemno more, budući da ono igra ključnu ulogu u jesenskim oborinama. Što je more toplije, to je veća vjerojatnost ekstremnih i obilnih kiša. Brojni su primjeri kada je nekoliko stotina milimetara kiše prouzročilo razorne poplave u obalnim područjima Italije, Španjolske, Alpa i zapadnog Balkana.

Globalne anomalije temperature mora u posljednjih 90 dana pokazuju kako su europska mora konstantno bila iznad prosjeka i postala izrazito anomalna tijekom svibnja i lipnja, posebno Sredozemno more. Iako su se slične anomalije događale i prethodnih godina, posljedice su bile posebno teške 2024. zbog rekordnog ljeta u regiji.

Izuzetno tople morske temperature mogle bi uzrokovati iznadprosječne količine oborina na jesen. To uključuje i intenzitet pojedinačnih događaja i ukupne količine oborina potrebne za izazivanje velikih poplava u državama uz Sredozemno more (npr. Italija, Slovenija, Hrvatska, Francuska, Španjolska).

Jedan od nedavnih primjera je povijesna i razoravajuća kiša u Sloveniji 4. kolovoza 2023., koja je prouzročila štetu od više milijardi eura. Drugi primjer je povijesna poplava u središnjoj Europi povezana s ciklonom Boris sredinom rujna 2024. Još jedan tragičan primjer je kobna poplava u Valenciji, Španjolska, od kraja listopada do početka studenog 2024., koja je odnijela 232 života i izazvala štetu od gotovo 4 milijarde eura.

POGLEDAJTE VIDEO: Sve je više alergičara i astmatičara, a ali i plućnih bolesnika. Krivac? Klimatske promjene