Proizlazi to iz analize koju je nedavno objavila eurozastupnica Biljana Borzan. Njome je potvrđeno kako jeftini aditivi nadomještaju skupe sastojke u proizvodima koji dolaze na hrvatsko tržište.

Aditivi su nezaobilazni, ali...

Prehrambeni aditivi nezaobilazni su u proizvodnji hrane jer proizvodu produljuju trajnost, poboljšavaju okus, povećavaju volumen, pojeftinjuju proizvodnju i skladištenje.

Njihova je zastupljenost u prehrambenim proizvodima detaljno regulirana zakonom, ali to ne znači da potrošači ne bi trebali voditi računa o tome koliko ih konzumiraju. Kako je objavio Novi list, većina aditiva kojima su začinjeni proizvodi za hrvatsko tržište nalaze se na tzv. crvenoj listi aditiva, čija je primjena dopuštena, ali u malim količinama. Iako su napisani sitnim slovima, a malo koji potrošač potrudi se pročitati deklaraciju na proizvodu što ga kupuje. Nutricionisti savjetuju građanima da ipak bolje paze što kupuju, osobito kad su u pitanju djeca koja ne bi smjela u organizam unijeti onoliko aditiva koliko i roditelji.

Evo što sve čine našem tijelu

Ovi aditivi, a mahom se radi o polifosfatima, difosfatima, pirofosfatima, poliglicerolu, sirutki u prahu ili zamjeni za kakao te glukozno-fruktoznom sirupu koji mijenja saharozu, mogu u tijelu uzrokovati osteoporozu, povećanje jetre i bubrega, crijevne bolesti, alergije, dijabetes.

Valerije Vrček, profesor s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu i jedan od autora tablice E-brojeva kojima se označavaju aditivi u hrani, upozorava kako bi trebalo paziti na unos crvenih e-brojeva i što ih manje konzumirati jer je lako prekoračiti dopuštenu dnevnu dozu. Zato savjetuje kupovati što više na tržnicama i to od provjerenih domaćih proizvođača, a ne u supermarketima.