Postoji li budućnost za lokalne medijske brendove? Lončarić: 'Ako se sada u nešto ulaže, ulaže se u brend. Mi tu strategiju koristimo s projektom Voyo'

Hrvatska udruga digitalnih izdavača provela je istraživanje kojim je utvrđeno da hrvatsko tržište prati globalne trendove po pitanju digitalnog oglašavanja. Big tech giganti su ti koji dominiraju tržišnim udjelom, kontrolirajući tokove oglašivačkog novca i podataka s gotovo monopolističkom ili duopolističkom pozicijom, dok istodobno lokalni mediji ostvaruju značajan dio svojih prihoda i čitatelja putem tih istih digitalnih platformi.

Digitalne mreže i platforme postale su ključne infrastrukture u društvu, stoga je potreba za zaštitom prava korisnika, podataka, osiguranjem poštene tržišne konkurencije i preuzimanjem odgovornosti za stvaratelje sadržaja dovela do fundamentalnih promjena, javlja Weekend.hr.

WMF otvoren 'vječnom temom' /

Antonija Blaće: 'Televizija je kao ognjište oko kojeg se okupljaju svi. I bit će tu zauvijek'

O prijetnjama digitalnog svijeta raspravljali su Matej Lončarić, glavni direktor digitalnog oglašavanja u CME Adria i Romana Matanovac Vučković, voditeljica poslijediplomskog studija “Intelektualno vlasništvo” Sveučilišta u Zagrebu na panelu „Lokalni mediji i globalne platforme“ koji je moderirao Robert Pavić, predsjednik HUDI radne skupine za digitalni AdEx i suosnivač STAR Digital Grupe.

Europski regulatori i zagovornici prava krajnjih korisnika, obzirom na sve prijetnje, ipak ne odustaju od svojih nastojanja. „U pravnoj regulativi monopol je dopušten. Ono što je zabranjeno jest zloupotreba. Mi imamo gatekeepere koji drže vrata svima nama prema kreativnim sadržajima. Sada se postavlja pitanje kako mi njih možemo regulirati. Sigurna sam da je ta zloupotreba puno veća nego što mi znamo i možemo naslutiti. Kreativni element je ključ razvoja čovječanstva. Isto tako, regulativa sasvim sigurno pomaže i postoje pravni alati koji su korisni, ali treba imati na umu da kada se donese prani okvir, platforme već izračunaju koliku će kaznu morati platiti“, objasnila je Matanovac Vučković.

Važnost brenda ogleda se u činjenici da dobar brend gradi povjerenje kod potrošača, dok brend safety osigurava da se to povjerenje ne narušava, čime se osigurava dugoročna lojalnost i uspjeh na tržištu.

„Ako se danas u nešto ulaže, to je onda u brend. Brend je broj jedan i zato bi ulaganje u imidž trebalo iznositi 80 % ukupnog budžeta. U Hrvatskoj je dobra situacija jer imamo portale koji se stvarno bore za svoju publiku. Umjesto da se svi zajedno borimo protiv tih platformi, mi njih još i plaćamo da nas onda stavljaju na svoju ljestvicu. Postoje sve te platforme, kao i određeni sadržaj koji nije za brend. Problem su brojke koje stoje iza tih rezultata, a kada se spominje brand safety, problem je sadržaj koji ta platforma komunicira“, naglasio je Lončarić.

"Mi danas kao streaming platforma referiramo se kao video kompanija. Nama je video osnovni sastojak koji onda ide do našeg korisnika gdje god se on nalazio" - poručio je Lončarić.

Kao neke od velikih platformi koje onemogućuju inovaciju Lončarić je istaknuo Metu, Amazon i Microsoft, ali nadodao da postoje i mnogi drugi. Uz važnost imidža, Lončarić je izdvojio i video uratke koji drže emociju korisnika koja je njihov glavni sastojak koji ide do korisnika gdje god se on nalazio.

"Korisnici bi se snašli jer su "žedni" sadržaja. Vidljivo je to po društvu koje je cijelo vrijeme na mobitelima te su konstantno okruženi videom. Da se sad Facebook u Europi odluči povući, slobodno. Društvo bi dodatno prosperiralo" - zaključio je Lončarić.

Istraživanja jasno ukazuju na duboke promjene koje su zahvatile hrvatsko tržište digitalnog oglašavanja. Osim toga, promjene na tom području zahvatile su i cijelu Europu jer primjećuje se da se na razini Europe događaju demonstracije na ulicama upravo zbog zaštite autorskih prava. Globalni trendovi, osobito dominacija Big Tech giganata, oblikuju krajolik digitalnog oglašavanja i donose izazove, ali i prilike za lokalne medije i oglašivače.

Svi sugovornici složili su se u jednom – algoritam nije urednik niti se time smatra. Urednik ne snosi samo znanje nego i odgovornost, a bez čovjeka ništa ne može funkcionirati. Stoga treba ići u smjeru podizanja razine odgovornosti jer samo zajedničkim naporima može se osigurati da digitalna ekonomija u Hrvatskoj bude prosperitetna i na korist svima, pridonoseći inovacijama, raznolikosti sadržaja i zaštiti osnovnih vrijednosti našeg društva.

POGLEDAJTE VIDEO: Predstavljanje platforme Voyo na Weekend Media Festivalu

POGLEDAJTE VIDEO: Voyo - Gledajte 24 sata prije svih!