51 država /

Oni su najveći svjetski diktatori! Utjeruju strah, prate ih seks skandali, preljubi, a jedno im je zajedničko...

2. Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko - 66-godišnji državnik bio je na dužnosti u Sovjetskoj vojsci i komunističkoj omladinskoj organizaciji i partiji dok je Bjelorusija bila dio Sovjetskog Saveza. Izabran je u parlament Bjeloruske Sovjetske Socijalističke Republike 1990. i bio je jedini zastupnik koji se protivio sporazumu koji je doveo do raspada Sovjetskog Saveza.

Postao je prvi predsjednik Republike Bjelorusije 1994. i postao europski predsjednik s najdužim stažem. Referendum iz 1996. omogućio je Lukašenku da dodatno učvrsti vlast, a ruski jezik također je dobio isti status kao bjeloruski. Ojačale su se i gospodarske veze s Rusijom, što je dalje dovelo do stvaranja Savezne države s Rusijom. To je omogućilo Bjelorusima da slobodno putuju u Rusiju, rade i studiraju u Rusiji i obrnuto. Lukašenko sebe nazva "posljednjim diktatorom" u Europi.

Navodno je Lukašenko bio u ljubavnoj vezi s 43 godine mlađom djevojkom, Marijom Vasilevich, koja je 2018. godine bila Miss Bjelorusije. Pisalo se da je Lukašenko intenzivno pratio njezine pripreme za Miss svijeta. Ona je tako, sasvim slučajno, sa svoje 22 godine postala najmlađa parlamentarna zastupnica u zemlji nakon izbora za koje mnogi tvrde da su bili namješteni. Zajedno su viđeni na hokejskim utakmicama, raznim festivalima i na Svjetskom nogometnom prvenstvu 2018. u Moskvi. 




















































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































































 u Sovjetskoj vojsci i komunističkoj omladinskoj organizaciji i partiji dok je Bjelorusija bila dio Sovjetskog Saveza. Izabran je u parlament Bjeloruske Sovjetske Socijalističke Republike 1990. i bio je jedini zastupnik koji se protivio sporazumu koji je doveo do raspada Sovjetskog Saveza.

Postao je prvi predsjednik Republike Bjelorusije 1994. Njegova službena stranica opisuje ga kao "narodnog političara" i "predsjednika običnih ljudi". No, njegova gotovo tri desetljeća vladavine obilježena je izbornim nepravilnostima, kršenjem ljudskih prava i potezima za učvršćivanje vlasti.
Foto: AP IMAGES
2. Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko - 66-godišnji državnik bio je na dužnosti u Sovjetskoj vojsci i komunističkoj omladinskoj organizaciji i partiji dok je Bjelorusija bila dio Sovjetskog Saveza. Izabran je u parlament Bjeloruske Sovjetske Socijalističke Republike 1990. i bio je jedini zastupnik koji se protivio sporazumu koji je doveo do raspada Sovjetskog Saveza. Postao je prvi predsjednik Republike Bjelorusije 1994. i postao europski predsjednik s najdužim stažem. Referendum iz 1996. omogućio je Lukašenku da dodatno učvrsti vlast, a ruski jezik također je dobio isti status kao bjeloruski. Ojačale su se i gospodarske veze s Rusijom, što je dalje dovelo do stvaranja Savezne države s Rusijom. To je omogućilo Bjelorusima da slobodno putuju u Rusiju, rade i studiraju u Rusiji i obrnuto. Lukašenko sebe nazva "posljednjim diktatorom" u Europi. Navodno je Lukašenko bio u ljubavnoj vezi s 43 godine mlađom djevojkom, Marijom Vasilevich, koja je 2018. godine bila Miss Bjelorusije. Pisalo se da je Lukašenko intenzivno pratio njezine pripreme za Miss svijeta. Ona je tako, sasvim slučajno, sa svoje 22 godine postala najmlađa parlamentarna zastupnica u zemlji nakon izbora za koje mnogi tvrde da su bili namješteni. Zajedno su viđeni na hokejskim utakmicama, raznim festivalima i na Svjetskom nogometnom prvenstvu 2018. u Moskvi. u Sovjetskoj vojsci i komunističkoj omladinskoj organizaciji i partiji dok je Bjelorusija bila dio Sovjetskog Saveza. Izabran je u parlament Bjeloruske Sovjetske Socijalističke Republike 1990. i bio je jedini zastupnik koji se protivio sporazumu koji je doveo do raspada Sovjetskog Saveza. Postao je prvi predsjednik Republike Bjelorusije 1994. Njegova službena stranica opisuje ga kao "narodnog političara" i "predsjednika običnih ljudi". No, njegova gotovo tri desetljeća vladavine obilježena je izbornim nepravilnostima, kršenjem ljudskih prava i potezima za učvršćivanje vlasti.
2 /10
VOYO logo

Iako pojam diktator najčešće vežemo uz neka davnija doba, često se tu radi o Prvom i Drugom svjetskom ratu, danas, 21. stoljeću, 51 država na vlasti ima upravo diktatora. Među njima su: Afganistan, Alžir, Azerbajdžan, Bangladeš, Bjelorusija, Kambodža, Kamerun, Kina, Čad, Kongo, Kuba, Egipat, Turska, Rusija, Etiopija, Iran, Irak, Katar, Saudijska Arabija, Kazahstan, Libija, Vijetnam, Mianmar, Ujedinjeni Arapski Emirati... Diktatura je vrsta vlade u kojoj jedna osoba, diktator, ili stranka ima apsolutnu vlast. To znači da vladar ili stranka ima potpunu kontrolu. Prava ljudi su obično potisnuta u diktaturi, ponekad u velikoj mjeri. Diktatore obično podupiru (osobito financijski) skupine moćnih ljudi. Tipično, dolaze na vlast kada se nacija suoči sa značajnim društvenim problemima, kao što su jake ekonomske krize ili nemiri među narodom. Diktatori obično zadržavaju svoju moć ušutkavanjem svakog protivljenja svojim odlukama i smjernicama. To se često radi upitnim sredstvima, uključujući zastrašivanje, zatvaranje (zakonito ili ne), fizičko nasilje ili čak atentat, a upravo je to nešto što većina država na našem popisu ima zajedničko. Vođe diktatura se izvana ne identificiraju kao diktatori kada im se drugi ljudi obraćaju. Zapravo, većina diktatora prihvaća uobičajene nazive kao što su "predsjednik" ili "premijer", pa ih se mora identificirati putem njihovih postupaka i politika, a ne njihove titule. Ovo su 10 najutjecajnijih vladara koji imaju sve karakteristike diktatora.

VOYO logo
Pogledaj još galerija