Nove socijalne mjere: veće naknade za siromašne i nezaposlene, subvencija za struju i otpis TV pretplate

Jamčila je kolegici za kredit pa ostala bez vlastite kuće. Kasnije i bez posla, u zdravstvenim problemima. Najam Ljiljine trošne kućice stoji 750 kuna, jedva preživljava uz mizernu socijalnu pomoć od 800 kuna.

"Jedan dan mi potraje, jedan dan. Tih 50 kuna čuvam ko oči u glavi. Ali dobro, ljudi meni uvijek pomognu...", kaže Ljilja Plačković iz Zagreba.

Minimalna zajamčena naknada koju prima Ljilja i još čak 104 tisuće ljudi u Hrvatskoj, izmjenom Zakona o socijalnoj skrbi koja je počela, uskoro bi nekima od njih trebala biti dostatna da prežive makar još koji dan.

U Hrvatskoj trenutno postoji čak 11 tisuća radno nesposobnih samaca koji će odsad umjesto 800, mjesečno primati 920 kuna.

Povećava se i naknada koju prima oko 3.100 mališana. Njihovi samohrani roditelji sada će umjesto 320, dobivati 440 kuna.

Planira se i uvođenje posebne naknade za energetski siromašne. Drugim riječima, subvencionirat će se računi za struju takozvanim ugroženim kupcima. Procjenjuje se da je takvih čak 125 tisuća. Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić za RTL Direkt potvrdila je kako će subvencija iznositi 200 kuna.

Novina je i da će o zajamčenim minimalnim naknadama umjesto centara za socijalnu skrb odlučivati uredi državne uprave.

Prema postojećem zakonu – svi radno sposobni, a ujedno i nezaposleni, nakon dvije godine gube pravo na socijalnu naknadu. No budući da je malo tko od tih ljudi u posljednjih godinu i pol dana uspio pronaći posao, država tu odredbu mijenja, da ljudi ne ostanu bez jedinog prihoda.

Mnogima od njih donekle je pomogao i otpis duga.  

Od 22 i pol tisuće zahtjeva, odobreno je njih 15.200. Listu 300 vjerovnika predvodi HRT. Oprostili su tri i pol tisuće dugova teških 14 milijuna kuna, a namjeravaju ih otpisati još čak 10 tisuća.

No u Udruzi Blokirani tvrde da je brojka daleko od najavljivanih 70-ak tisuća ljudi kojima je mjera trebala pomoći. Kriteriji za otpis, tvrde, bili su nerealni. Projekt je za njih neuspjeh.

"Nije se ništa promijenio na sceni scijalne politike jer, kao što vidimo, broj blokiranih i dalje raste. Nije se ništa smanjio, dapače, opet je 330 tisuća ljudi i članovi obitelji, pričamo o milijun", kaže predsjednica udruge Blokirani Miriam Kervatin.

U ministarstvu se u ovom trenutku provodi detaljna analiza mjere. Svoje rezultate predstavit će uskoro.