Neisplativo poduzetništvo: plaćamo dvostruko više kamate nego ostatak EU

Kada sam došla u banku kao obična građanka položiti 30 tisuća eura na štednju, ponuđena mi je prosječna kamatna stopa od 0,80 posto. No, kada sam kao poduzetnica zatražila kredit na isti iznos, u banci su mi ponudili kamatu u prosjeku između pet i sedam posto.

Razlika u onome što banka daje i uzima je višestruka. Vlasnik prijevoznog poduzeća koje zapošljava 400-injak ljudi i ima 300 kamiona, svoje je carstvo gradio i uz pomoć kredita i dobro zna što to znači. 

"Svaka kamata koja je danas preko četiri i više posto je jednostavno neprihvatljiva i neprimjerena tržištu i gospodarstvu Hrvatske. Po mom mišljenju, ako je u Europi kamata ispod dva posto, ne vidim razloga da bi u Hrvatskoj trebala biti više od 50 posto od toga, ako smo toliko rizični. Pa mislim da bi kamata od 3 posto i nešto ispod tri posto bila primjerena našem gospodarstvu", kazao je Milan Vrdoljak, direktor tvrtke Ricardo.

Potres koji je izazvao Agrokor bit će prilika da banke pokažu svoje pravo lice, smatraju poduzetnici. "Svjesno plaćamo nešto veću kamatu nego što smo mogli dobiti na tržištu, iz razloga pouzdanosti i sigurnosti banke. Bojim se da ćemo svi, u vremenima koja dolaze, imati priliku vidjeti da li smo tu premiju plaćali uludo ili ne. Dolaze bremenita vremena, pa ćemo vidjeti jesu li nam banke partneri ili nešto drugo", objasnio nam je Milan Vrdoljak, direktor tvrtke Ricardo.

U europskim zemljama banke već naplaćuju čuvanje novca jer ga je previše, pa ga plasiraju po niskim kamatama. I u Hrvatskoj banke imaju oko 165 milijardi kuna štednje građana, za gotovo nikakvu naknadu, ali za razliku od spomenutih europskih zemalja – kada taj isti građanin treba novac za pokretanje biznisa, skupo ga plaća.