Mnogi strahuju od lockdowna u Hrvatskoj, ali pravi problem je negdje drugdje, a stručnjaci i izvoznici objašnjavaju i gdje

Za Hrvatsku je što se izvoza tiče najznačnije njemačko tržište, a uz Njemačku najviše izvozi u Sloveniju, Italiju i Mađarsku, a svim tim zemljama najveći partner u izvozu je opet Njemačka, podsjeća Darinko Bago, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskih izvoznika.

''Zatvaranje Njemačke imat će višestruke posljedice za Hrvatsku. Svi oni, ponajprije Njemačka, a onda i sve ove zemlje, pokušat će komponente i proizvode koje uvoze supstituirati domaćim proizvodima. To su dva udara: jedan dolazi izravno od zatvaranja Njemačke kao velikoga gospodarstva, a drugi od svih ovih drugih koji izvoze u Njemačku. Ako pogledate plan Vlade u ovoj i idućoj godini, onda vidite da se očekuje 24-postotni pad izvoza, odnosno toliki negativan utjecaj u odnosu na lanjsku godinu što se izvoza tiče u smislu rasta BDP-a, a ovakav razvoj situacije nikako nam ne odgovara'', istaknuo je u razgovoru za Novi list Bago. Važan je stoga hrvatski odgovor koji bi trebao ići prema afirmacija izvrsnosti. ''Ako nemamo programe za izvrsne, Hrvatska će biti osuđena na trajnu stagnaciju. Nažalost, mi te programe nismo vidjeli, osim ako se iza Vladinih planova možda krije nešto što nismo prepoznali'', kaže Bago te upozorava da će, kad se pogleda mjere Vlade i proračun, dugovi opće države rasti za više od 80 milijardi kuna: ''To će trebati otplaćivati, a to mogu samo izvrsni, a najjači, najbolji dio hrvatskoga gospodarstva su upravo izvoznici. Nama dakle sad predstoji razgovor s Vladom, da rasvijetlimo ima li elemenata potpore, prije svega preko fondova Europske unije''.

U Njemačkoj, to se ne smije zaboraviti, ipak neće biti potpuna suspenzija svih ekonomskih aktivnosti - lockdown je parcijalan, zatvaraju se određene zone, mjesta bliskih kontakata, a to su uslužne djelatnosti, veliki skupovi i slično dok zatvaranja za proizvodnju i logistiku neće biti, naglašava ekonomski analitičar Damir Novotny dodajući da se njemačka ekonomija, koja je dosta robotizirana i automatizirana, naslanja i na kinesko tržište koje se oporavlja: ''Možemo reći da njemačku proizvodnju njihov lockdown neće naročito pogoditi, odnosno njihovi izvoznici još bi mogli i prosperirati zbog bolje situacije u Kini, a onda bi i naši izvoznici, posebice u autoindustriji, koji su uspješno uključeni u iste proizvodne lance, od toga mogli imati koristi''.

Hrvatske proizvođače i izvoznike više bi mogao pogoditi pad njemačke potrošnje jer su kućanstva počela štedjeti pa bi pogođena mogla biti hrvatska drvoprerađivačka industrija jer se u krizi manje kupuje trajna potrošačka dobra poput namještaja.

Da lockdown u okruženju neće izazvati značajniji novi šok za hrvatski izvoz, smatra Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali ipak napominje da ćemo ih osjetiti zbog situacije u Njemačkoj, ali i Sloveniji te očekuje da bi autoindustrija sada ipak mogla biti pogođena: ''Šokove ćemo vjerojatno osjetiti i kroz infrastrukturne projekte koji u ovakvim situacijama staju, kao i kroz smanjenu potražnju tih tržišta za trajnim potrošnim dobrima, poput kućanskih aparata, namještaja i slično, budući da naše tvrtke proizvode komponente za te proizvode''.

Pogođena bi, smatra, donekle mogla biti metalna industrija, industrija elektroopreme, ali i drvo-prerađivačka te tekstilna, no ne značajno, odnosno ni blizu kao što je to bilo na proljeće, no ovaj put nisu pokidani lanci nabave sirovina, intermedijarnih proizvoda i drugih inputa za proizvodnju, niti su pokidani lanci isporuke.