Prema sadašnjim pokazateljima Odjela epidemiologije u ovom trenutku nema mjesta panici, jer se ne očekuje intenzivnija pojava bolesti mišje groznice, iako se bolest endemski pojavljuje na području Plitvičkih jezera, Donjeg Lapca, Udbine, Brinja, Crnog Kala i Krivog Puta.

Tijekom 2002. godine koja je ostala zabilježena kao "mišja godina" u vremenu od travnja do kolovoza na tim područjima Like oboljele su 64 osobe, dok je njih 42 zatražilo liječničku pomoć. Kako neslužbeno doznaje Novi list , oboljeli muškarac je šumski radnik s područja Brinja, a zaposlen je u Otočkoj šumariji.

Među najčešćim načinima širenja ove bolesti je boravak na šumskim područjima gdje žive glodavci, pa se bolest može proširiti konzumiranjem vode iz nezaštićenih izvora, branjem i konzumacijom neopranih šumskih plodova i nehigijenom ruku prije jela ili pušenja. Također, treba izbjegavati udisanje prašine u šumskim predjelima ili nastambama gdje se glodavci učestalo pojavljuju.

Simptomi mišje groznice, koju medicinari nazivaju hemoraška vrućica sa bubrežnim sindromom (HGBS), su visoka temperatura i poremećaj u radu bubrega. Što se tiče izravnog prijenosnika, struka tvrdi kako je to najčešće šumska voluharica, maleni stvor nalik mišu. Voluharicu tretiraju kao prirodni rezervoar virusa. Od miševa ćemo je najlakše razlikovati po zaobljenim ušima.