Marić napokon predstavio poreznu reformu i potvrdio da će nam plaće od iduće godine porasti

Danas je održana prva sjednica Vlade na čijem je čelu novi premijer Andrej Plenković. Osim njega, na prvom sastanku vlade, ministar financija Zdravko Marić predstavio je poreznu reformu te potvrdio špekulacije o tome da će nam prihodi porasti.

"Trenutni porezni sustav ima i negativna obilježlja - on je često nekonkurentan i kompliciran i zato je poretna reforma jedna od najvažnijih koje će provesti ova Vlada. Njome želimo postići gospodarski rast, pružiti poticaj demografskoj obnovi, rast zapošljavanja, poticanje poduzetništva i porezno rasterećenje", rekao je Plenković.

'Smatramo da će ova reforma imati brojne pozitivne učinke. Već na prvoj sjednici Vlada ide s prijedlogom nečega što će imati brojne pozitivne učinke i dati vjetar u leđa poduzetnicima', kazao je Marić. 'Cilj je i da Porezna uprava krene u smjeru da bude partner i servis građanima i poduzetnicima', rekao je Marić.

Marić je predstavnike Vlade proveo kroz osnovne elemente porezne reforme, naglasak je stavio na cjeloviti porezni sustav:

- porez na dobit s prijedlogom opće stope poreza na dobit s 20 na 18 uz iznimku prema manjim poduzetnicima (poljoprivrednicima).

- predložene promjene: povećavanje priznavanja porezno priznatih rashoda troškova reprezentacija s 30 posto na 50 posto

- priznavanje vrijednosnog usklađenja te poreznog rashoda za nenaplaćena potraživanja

- sporazumi s PU oko transfernih cijena - cijene koje se zaračunavaju između povezanih društava unutar grupacija - reguliranje troškova 

Učinak izmjena u sustavu poreza na dobit:

- administrativno i financijsko rasterećenje poduzetnika

- jačanje konkurentnosti u odnosu na okruženje

- jačanje pravne sigurnosti

- stvaranje temelja za povećanje ulaganja

Marić: smanjuju se stope poreza za dohodak, umanjuju se i porezne obveze za umirovljenika

Porez na dohodak ima 2,7 milijuna obveznika i ponajviše zanima javnost; Marić navodi da je napravljeno 160 različitih scenarija prilikom planiranja povećanja prihoda većine obveznika.

Smanjuju se stope porezna za dohodak s 25 na 24, te sa 40 na 36, a umanjenjuju se i porezne obveze za umirovljenike i osobe na područjima od posebne državne skrbi. Imamo četiri različita osobna odbitka, a novi je prijedlog da 3.800 kuna primanja bude osnovni jedinstveni prag za osobne odbitke. Stimulativne mjere za drugo i treće dijete ukazuje da je namjera Vlade demokgrafska obnova, smatra on te dodaje: "Nikad nije bilo govora da bi se olakšice za djecu smanjivale ili ne daj Bože, ukidale."

Osoba s jednim djetetom, ondje gdje je prirez prosječnih 12 posto, neće plaćati porez na dohodak ako prima prosječnu hrvatsku plaću, a obveznik s dvoje djece neće plaćati taj porez do iznosa od 8.000 kuna neto.

"Uvodimo mogućnost sklapanja sporazuma s Poreznom upravom oko transfernih cijena", kazao je Marić. Glavni cilj je povećanje investicija.

Što se tiče poreza na dodanu vrijednost, Marić je objasnio kakvo je trenutno stanje u Hrvatskoj:

- opća stopa od 25 posto - druga najveća u EU 28 - snižene stope od 5 posto i 13 posto na određena proizvode i usluge - veliko odstupanje između opće i snićenih stopa - selektivna primjena sniženih stopa - nejasni kriterij za određivanje dobara i usluga koji ulaze u primjenu snižene stope

Građani: u sadašnjem sustavu na 100 kuna izdataka za osobnu potrošnju nerezidenti plaćaju 15,45 kn, a građani RH od 15,70 do 16,58 kuna PDV-a 

Poduzetnici: 

- visoki troškovi administracije kod malih poreznih obveznika u odnosu na postavljeni prag za ulazak u sustav PDV

- nemogućnost primjene obračunske kategorije PDV kod uvoza - veliki financijski teret za poduzetnike

- bez mogućnosti korištenja prava na pretporez kod automobila za osobni prijevoz - nepriznavanje stvarnih troškova poslovanja

Porez na dodanu vrijednost

Cilj reforme je smanjiti regresivnost PDV-a kroz redefiniranje sniženih stopa na dobra i usluge koje u najvećem dijelu koriste svi građani RH te prebaciti dio poreznog opterećenja s rezidenata na nerezidente.

Najznačanije predložene promjene od 1. siječnja 2017.:

- snižavanje stope PDV-a na pojedine proizvode i usluge s 25 na 13 posto (inputi u poljoprivrednog proizvodnji - sjeme, sadnice, gnojivo i pesticidi, isporuka električne energije, dječje sjedalice za automobile, odvoz smeća, isporuka lijesova i urni - snižena stopa 13 posto prelazi u stopu 25 posto (usluge u ugostiteljstvu i šećer) - snižena stopa 5 posto prelazi u stopu 13 (kino ulaznice)

Prilikom registracije vozila će se plaćati porez, mijenja se i sustav trošarina na alkohol 

Marić predlaže da se smanji stopa poreza na promet nekretninama s 5 na 4 posto, što će biti prihod lokalne samouprave. Mijenja se i sustav trošarina na alkohol  - ministar navodi da neće postojati markice na bocama Badelovog pelinkovca - ali i na cigarete te motorna goriva, ovisno o emisijama CO2. Prilikom registracije vozila će se plaćati porez.

Jednostavni porez na nekretnine zanima brojne građane.

Komunalna naknada je iznos koji se troši namjenski u lokalnoj samoupravi. S 1.1.2018. godine bi se ona ukinula i uveo bi se porez koji neće značiti povećanje troškova za jedinice lokalne samouprave. Porez će se utvrđivati po dobi i stanju nekretnine. Tu korekciju neće osjetiti većina građana, već samo oni sa novijim i kvalitetnijim, kojima će izdvajanja porasti, te oni sa starijim i nekvalitetnijim nekretninama - za njih će izdvajanja biti manja.

Zdravko Marić je zaključio da u Vladi računaju na multiplikativne efekte ovih mjera, koji bi rastom BDP-a, zapošljavanja i investicija, trebali proširiti poreznu bazu. Premijer je izjavio da će Marić dodatno pojasniti poreznu reformu na konferenciji za medije.

Pogledajte koliko će vam rasti plaće!

Iznos svoje buduće plaće možete kalkulatorom izračunati i OVDJE. 

'Nećemo dopustiti da se Ina pretvori u podružnicu MOL-a'

Plenković je uvodno kazao da u četiri godine mandata žele ostvariti četiri temeljna cilja: stabilan gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, zaustavljanje iseljavanja te društvena pravednost i solidarnost.  Ostvarivanje gospodarskog rasta je ključno, stoga će mjere biti usmjerene na rast standarda i poticanje zapošljavanja, a u tom cilju provest će se porezna reforma koja će proširiti bazu i rasterećenje građana i poduzeća, a to će dovesti i do stabilnosti javnih finacija. "Ina je najveća kompanija u RH, s 11 tisuća zaposlenih. Njen rast i razvoj je naš bitan cilj", kazao je, navodeći da će se donijeti strategija te će se nastaviti arbitražni postupak s MOL-om. Inzistirat će da INA zadrži proizvodnju i preradu te da ona mora svojim investicijama biti jamac energetske sigurnosti.  "Nećemo dopustiti da se Ina pretvori u podružnicu MOL-a", kazao je. Izvijestio je da je sa Zsoltanom Aldottom dogovorio sastanak, na kojemu će biti i ministri, a kontaktirao je i sa lokalnim vlastima u Sisku.

Plenković je nastavio o državnoj imovini, navodeći kako će novo ministarstvo otklanjati prepreke za gospodarski rast i iskorištavanje državne imovine. "Njenu upotrebu ne treba poistovjetiti s privatizacijom, ali učinkovito upravljanje tom imovinom je ne isključuje", kazao je Plenković navodeći da se strateški resursi neće privatizirati, a ono što će se staviti na taj način u funkciju napravit će se uz maksimalnu transparentnost.

Osvrnuo se i na Hudu Jamu, odnosno ukop dijela žrtava, čemu će prisustvovati predsjednica Republike.  "Svečano pokapanje žrtava iz Hude jame podsjeća nas na naš dug žrtvama totalitarizama", kazao je Plenković, naglašavajući da je Vlada spremna preuzeti obveze suočavanja s posljedicama svih totalitarizama sukladno europskim rezolucijama i iskustvima drugim europskim državama.

Obećao je potporu istraživanjima svih nepoznatih grobnica, otvaranje arhiva i dostojan ukop žrtava.

Naveo je i da je broj izbjeglica koje prolaze kroz Hrvatsku u odnosnu na isto razdoblje prošle godine smanjen za 90 posto te da će Hrvatska pomoći EU, korištenjem svih ljudskih i tehnoloških kapaciteta da bismo očuvali našu granicu i učinili je sigurnom.

Ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier predstavio je Prijedlog zaključka o započinjanju konzultacija s državama članicama Europske unije i Europskom komisijom vezano za zaštitu interesa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. ZERP se primjenjuje na države koje nisu članice EU, a EK je objavila studiju o uspostavi morskih pojaseva obalnih država i istakla dobrobiti koje iz njega prozilaze. Stier predlaže da se po završetku konzultacija o proglašenju ZERP-a podnese izvješće.