atraktivna lokacija u centru grada /

Luksuzni hotel, amfiteatar... Zagreb osniva tvrtku i kreće u projekt od 100 milijuna eura koji se čeka godinama

Projekt je zamišljen kao javno-privatno partnerstvo, a investitor će se tražiti na javnom natječaju

VOYO logo
VOYO logo

Kompleks tvornice Badel kod Kvatrića jedna je od najatraktivnjih lokacija zaštićenih spomenika industrijske arhitekture koja već godinama čeka na uređenje, a iz Grada Zagreba sada stižu najave kako bi se to moglo uskoro i dogoditi.

Naime, Blok Badel nalazi se na listi gradskih strateških projekata, a procijenjena vrijednost ove investicije planirane u javno-privatnom partnerstvu je 100 milijuna eura. Grad bi dao zemljište, a po završetku projekta preuzeo bi kao vlasnik objekte društvene i javne namjene.

U proceduru sjednice Gradske skupštine koja se održava krajem mjeseca gradonačelnik Milan Bandić uputio je odluku o osnivanju tvrtke Blok Kvatrić koja bi upravljala projektom obnove kompleksa omeđenog Vlaškom, Šubićevom, Martićevom i Derenčinovom.  

Ukupna površina bloka je 30.000 kvadrata, a Grad je vlasnik 20.000 četvornih metara s izgrađenim objektima u južnom dijelu dok je sjeverni u privatnom vlasništvu.  

Prema prijedlogu odluke koja ide na Skupštinu, u novu tvrtku Grad unosi nekretnine u vrijednosti od 155,42 milijuna kuna, a privatni investitor, koji će biti odabran na javnom natječaju, mora ponuditi još najmanje toliko kako bi ušao u vlasničku strukturu tvrtke i dobio 51 posto vlasništva.

Kada je Grad Zagreb u travnju prošle godine objavio javni poziv investitorima za iskazivanje interesa, došla su samo dva pisma namjere - od austrijske Soravije Equity GmbH i francuskog Bouygues Batimenta (koncesionar Istarskog ipsilona i Zračne luke Franjo Tuđman).

Gradsko povjerenstvo tada se odlučilo za Austrijance jer su odradili dosta sličnih projekata, posebice u Beču.

U Bloku Badel, prema Generalnom urbanističkom planu, planirani su poslovni i stambeni sadržaji, ali ipak prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo, a predviđena je i izgradnja hotela).

Planirana ukupna građevinska bruto površina u zoni užeg područja zahvata iznosi maksimalno 90.000 do 95.000 četvornih metara, u što su uključene i podzemne etaže dok maksimalna nadzemna površina iznosi približno 65.000 četvornih metara. Precizan iskaz površina predloženih namjena (poslovna namjena, stanovanje, trgovine, hotel, ugostiteljstvo, javna i društvena namjena, ostale prateće sadržaje) odredit će se Urbanističkim planom uređenja Vlaška-Šubićeva-Martićeva-Derenčinova.

Portugalci zamislili amfiteatar, divovskog pauka...

Za izgled Bloka Badel još je 2012. proveden međunarodni javni urbanističko-arhitektonski natječaj na kojem su pobijedili Luis Pedro das Neves Pereira i Pablo Rebelo iz arhitektonskog ureda Pablo Pita Architects iz Portugala.

Portugalski ured zamislio je da se u tvornici Badel održavaju razni kulturni sadržaji, a na vanjskom prostoru predvidjeli su i amfiteatar koji bi Zagrepčanima i turistima služio kao pozornica za predstave i performanse te divovsku skulpturu pauka. Javni i društveni sadržaj zauzimao bi od 10 do 15 posto prostora, a od 25 do 35 posto trebalo bi biti poslovne namjene, dok bi jednako toliko bilo namijenjeno stanovanju. Za trgovačke sadržaje predvidjeli su od 20 do 25 posto prostora, a dio za ugostiteljstvo. Nekadašnju tvornicu Gorica arhitekti vide kao hotel s luksuznim apartmanima i penthouseima.

Unutar sadašnjeg industrijskog kompleksa nalazi se nekoliko zaštićenih spomenika industrijske arhitekture: upravna zgrada na Vlaškoj, zgrada rafinerije i pecare (kasnije skladište), proizvodna zgrada tvornice Gorica te tvornica kvasca (kasnije Badelova destilerija).

Tvornica je na tom prostoru izgrađena u 19. stoljeću. Franjo Pokorny pokrenuo je 1862. proizvodnju likera, a posao je 1867. nastavio Mijo Arko pod čijim se vodstvom tvornica proslavila. Njegov sin Vladimir Arko otkupio je 1917. susjedne parcele i angažirao arhitekta Ignjata Fischera koji je projektirao rafineriju, pecaru i tvornicu kvasca.

Grad Zagreb je od Badela 1862 otkupio nekretnine u bloku Badel još 2002. godine za gotovo 20 milijuna eura.  

VOYO logo
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali