Kod ptica u Zagrebačkoj županiji utvrdili visokozaraznu influencu

Utvrđena je visokopatogena influenca ptica (VPIP) podtipa H5N1 kod dvije lešine crvenokljunih labudova na području jezera Kipišće u Zagrebačkoj županiji, priopćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva poljoprivrede RH. Visokopatogena influenca ptica kod dva labuda potvrđena je u petak, 28. listopada.

Iz Ministarstva navode da je za trenutnu epidemiju VPIP karakteristično održavanje i cirkulacija virusa u populaciji divljih ptica i tijekom ljetnog perioda, te je u ljetnim mjesecima bolest potvrđena u 15 europskih zemalja.

FOIE GRAS /

Ptičja gripa uznemirila restorane: Nestašica je guščje jetre, kilogram će koštati i tisuću kuna

Iako se od lipnja do rujna ove godine broj izbijanja u domaće peradi smanjio u odnosu na prethodne mjesece, u odnosu na isto razdoblje 2021. broj izbijanja je pet puta veći, dodaje se u priopćenju.

Prema informacijama Europske agencije za sigurnost hrane, između 11. lipnja i 9. rujna 2022. prijavljeno je 788 izbijanja VPIP influence ptica u 16 zemalja EU/EEA te u Ujedinjenom Kraljevstvu, od čega najveći broj u divljih ptica (710 izbijanja), 56 u peradi te 22 izbijanja u ptica u zatočeništvu.

projavila se u studenom /

Stručnjaci upozorili: Aktualna ptičja gripa nije opasna za ljude, no pogubna je za perad

Iako cirkulacija virusa influence ptica nije neuobičajena pojava, epidemija VPIP tijekom 2021./2022. ujedno je i najveća ikad zabilježena u Europi.

Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti navodi da je rizik od oboljenja ljudi u EU nizak, odnosno nizak do srednji za profesionalno izložene osobe, pri čemu treba uzeti u obzir i veliku raznolikost cirkulirajućih virusa u populacijama ptica, a u odnosu na mogući zoonotski potencijal, ističu iz Ministarstva.

Broj za dojavu

Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 24satnu pripravnost na broju telefona 099/4392-507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u divljih ptica.

S obzirom da je jesenska migracija divljih ptica u tijeku, a da zaražene divlje ptice predstavljaju rizik od pojave bolesti u domaće peradi, posjednicima koji drže perad preporuča se onemogućiti kontakt peradi s divljim pticama, što je više moguće.

Također s obzirom na učestalost pojave ove bolesti u zemljama u okruženju, preporučuje se provođenje biosigurnosnih mjera u svim uzgojima peradi bez obzira na veličinu jata (prvenstveno onemogućavanjem kontakta domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa). Preporuka je i držati perad u zatvorenim ili ograđenim nastambama, kad god je to moguće.

Posjednici koji drže perad dužni su - redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu, redovito pratiti uobičajene parametre proizvodnje (unos vode i hrane, nesivost), obvezno prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji pojave znakova bolesti.