AKTUALNI SE NIJE JAVIO /

Kandidati za gradonačelnika otkrili nam tko bi dao sve za Rijeku te do kada će biti 'crvena'

Kandidatima smo poslali i pet pitanja koja su postavili čitatelji Net.hr-a. Odgovorili su nam svi osim aktualnog gradonačelnika Marka Filipovića

VOYO logo
VOYO logo

Sveobuhvatno praćenje lokalnih izbora 2025. spremno je na svim RTL-ovim platformama. U zadnjem tjednu kampanje organizirana su uživo na portalu Net.hr četiri sučeljavanja za gradonačelnike četiri najveća grada, a najbolje trenutke debate gledatelje očekuju u središnjoj informativnoj emisiji RTL Danas u 19 sati.

Danas u 12 sati sučelit će se kandidati za gradonačelnika Rijeke. Dolazak u studio potvrdili su aktualni gradonačelnik Marko Filipović (nezavisni kandidat), zatim kandidatkinja koalicije SDP, PGS, IDS, Lista za Rijeku, SDSS, HSS Sandra Krpan (SDP), Petra Mandić (Most), kao predstavnica koalicije Most, DOMiNO, HSP, Hrvatski suverenisti, BUZ, nezavisna kandidatkinja Iva Rinčić, koju podržavaju stranke Akcija mladih, Unija Kvarnera, Centar, HSU, Fokus, Alternativa 101, kandidat koalicije HDZ, HSLS, HDS, HNS Denis Vukorepa (HDZ) i političke platforme Možemo Nebojša Zelič.

Kandidatima smo poslali i pet pitanja koja su postavili čitatelji Net.hr-a. Odgovorili su nam svi osim aktualnog gradonačelnika Marka Filipovića.

Kada će se obnoviti stadion Kantrida?

Vukoreopa: Jedna od mojih osnovnih mjera koju stalno naglašavam su 50 posto veća ulaganja u sport. Naše analize pokazuju da Grad Rijeka u svom proračunu za 2025. godinu planira izdvojiti za javne potrebe u sportu oko 3,06 milijuna eura. Kao protuprimjer često navodim Grad Zadar koji za sport izdvaja 73 posto više od Rijeke, a Zadar je manji grad s puno manjim proračunom. Ovo navodim kako bi dobili sliku o odnosu Grada Rijeke prema sportu općenito.

Zadnja službena utakmica na stadionu Kantrida je odigrana u svibnju 2015. godine, dakle prije punih deset godina. Sve te godine sudbina stadiona Kantrida je nepoznata i konkretnih planova/rješenja nema. Stadion Kantrida je pitanje od velikog interesa za građane Rijeke i uglavnom postaje popularno pred izbore. Tako i ovih dana svi kandidati za gradonačelnika Rijeke, dakle, isti ljudi koji već godinama obavljaju izvršne i/ili javne dužnosti u Rijeci, iznose javno razne planove o sudbini stadiona Kantrida.

Moj slogan je "Rijeka mijenja klimu" i znači potpuno drugačiji odnos prema sportu. To uključuje i obnovu stadiona Kantrida koja će imati prioritet u mom gradonačelničkom mandatu. Za to imamo punu podršku Vlade Republike Hrvatske koju je javno potvrdio i predsjednik Vlade prilikom zadnjeg boravka u Rijeci. Citiram: "Dogovor s Gradom Zagrebom je izgradnja Maksimira modelom 50-50 posto, sa Splitom je dogovor obnova Poljuda. Sljedeći korak je prije svega Rijeka. Gledat ćemo je li to Rujevica ili Kantrida. U svakom slučaju nastojat ćemo donijeti pravednu odluku prema svakom hrvatskom kraju. Sport znači puno za hrvatski narod i vodit ćemo računa da svi klubovi imaju što bolje uvjete jer bez jakih klubova nema jakih reprezentacija."

Krpan: Vrijeme je za povratak na naš kultni stadion i to ću u svom mandatu i napraviti. Apsolutno sam za stadion na Kantridi, ali s jasnim uvjetom – odluke o tom projektu moraju biti donesene uz uključivanje struke i građana. To je projekt od velike važnosti za grad, a takva specifična lokacija kao Kantrida, koja se nalazi među stijenama, zahtijeva pažljivo planiranje i odgovorno pristupanje.

To konkretno znači ili će grad ići u obnovu stadiona ili ćemo pronaći kompromis s investitorima. Posljednjih mjeseci sam na terenu s građanima i ne mogu vam opisati koliko ih je protiv projekta koji uključuje izgradnju tri nebodera po 30 katova i hotela. Ali svi jesu za stadion za koji smo svi mi Riječani i emotivno vezani.

Ono što osuđujem je nagli pokušaj izmjena GUP-a na posljednjoj sjednici gradskog vijeća, u zadnjem trenutku i bez odgovarajuće rasprave i stručne analize. To moramo zvati pravim imenom, a to je pokušaj pogodovanja investitorima. Tome smo odlučno rekli – ne – i to nije prošlo! Odluku o načinu povratka moraju donijeti struka, građani i politika, zajedno, ali sigurno je da ćemo to u naredne četiri godine i napraviti.

Mandić: Stadion Kantrida se neće obnavljati. Umjesto višestruko skuplje rekonstrukcije starog stadiona na istom mjestu izgradit će se novi moderni stadion. Izgradnji će se pristupiti nakon što se ispune politički uvjeti, odnosno nakon izbora tj. nakon što SDP-ovi moćnici izgube mogućnost blokiranja svakog projekta za kojeg misle da narušava njihovu apsolutističku vlast u Rijeci.

Zelič: Teško je dati bilo kakva predviđanja. Postojeće rješenje koje je prema želji Damira Miškovića iscrtao jedan arhitektonski ured, a gradonačelnik bez treptaja nekritički prihvatio, a koje uključuje megalomansku izgradnju tri ogromna nebodera tik uz more - nama nije prihvatljivo. Potrebno je snažnije uključiti i struku i javnost u promišljanje cijelog prostora Kantride te razmotriti na koji način uklopiti stadion koji će očuvati svoju posebnost, a to je blizina mora i legendarne stijene. Brza rješenja koja se donose na temelju emocija i uskog privatnog interesa mogu ostaviti dugoročne loše posljedice za cijelu Kantridu, a onda i za cijeli grad.

Rinčić: Nažalost, ne mogu dati točan datum – ali mogu reći da će se napokon početi ozbiljno rješavati onog trenutka kada Rijeka dobije odgovornu, transparentnu i ambicioznu gradsku vlast kojoj je Kantrida prioritet, a ne samo tema za predizborne govore. Uostalom obnova stadiona dio je našeg programa.

Kantrida nije samo stadion. To je sjećanje, emocija, identitet. To je pogled na more s tribine i trenuci koji se pamte. I zato je nedopustivo da se o njezinoj budućnosti odlučuje iza zatvorenih vrata, bez jasnog plana, bez poštovanja prema onome što Kantrida znači ovom gradu i građanima.

Grad mora imati viziju – urbanističku, sportsku i razvojnu. Ne smijemo dopustiti da se pojavi investitor s gotovim nacrtima i diktira kako će naš prostor izgledati, nego struka mora dati zeleno svijetlo. Investicije su poželjne, ali tako da se uklapaju u ono što Rijeka jest i želi biti. Uspostavit ćemo procedure da se građane pita na početku razvoja projekta, a ne kad je sve gotovo.

Rijeka zaslužuje obnovu Kantride. Imamo klub, publiku, tradiciju i ono što se ne može kupiti: emociju. I zato ćemo se boriti da Kantrida dobije status koji joj pripada – uz poštovanje prema građanima, uz dijalog i dugoročnu viziju.

Ako Rijeka, grad u kojem je odigrana prva nogometna utakmica na tlu Hrvatske, nije zaslužila nacionalni stadion na Kantridi, što je onda uopće nacionalni interes?

Zašto je velik broj poslovnih prostora u gradu prazan?

Vukorepa: U Rijeci ne funkcionira ništa ključno što u jednom gradu treba normalno funkcionirati – promet, parkiranje, komunalne službe. Velik broj poslovnih prostora u Rijeci je prazno prije svega zbog lošeg upravljanja gradskom imovinom. Jedan od primjera je tužno stanje Hartere koja godinama zjapi prazna i posjete je tu i tamo samo nesavjesni građani koji u okoliš odbace razni, privatni krupni otpad.

Krpan: Razlog tome je zanemarivanje grada u zadnje četiri godine od strane gradonačelnika. Kao zamjenica nisam imala ovlasti odlučivati o gradskim prostorima, no točno znam svaki prostor i znam kako ga odmah staviti u funkciju. To vidite i u mom programu. Stavljanje tih prostora u funkciju imat će razne namjene. To će biti jedan od prioriteta kad postanem gradonačelnica.

Primjerice, prostor bivše Dječje bolnice Kantrida trenutno je u procesu planiranja i prenamjene. Riječ je o velikoj i vrijednoj površini gdje ćemo smjestiti više javnih sadržaja – poput novog Doma za starije osobe i dječjeg vrtića. U Rijeci postoji još nekoliko značajnih neiskorištenih poslovnih prostora – primjerice bivša tvornica Končar u Vodovodnoj ulici, koju planiramo revitalizirati. Programska okosnica mog tima uključuje obnovu i aktivaciju triju ključnih gradskih ulica u širem centru grada: Vodovodne, Ružićeve i bivše Industrijske. Te ulice dobit će nove sadržaje i suvremeni urbani identitet.

U programu jasno navodimo: gradski prostori moraju raditi za građane. Jedan dio tih prostora bit će ponuđen za priuštivi najam – prvenstveno mladim ljudima koji se žele osamostaliti. Za veće prostore imamo planove koji uključuju javne sadržaje, a unutar programa Briga za starije i ranjive skupine predviđamo i korištenje prostora za privremeni boravak veterana Domovinskog rata.

Ono što sigurno nećemo raditi je rasprodaja gradskih prostora, što su neki pokušali, međutim SDP ih je u tome zaustavio. Grad Rijeka posjeduje značajnu imovinu – od zemljišta, preko poslovnih prostora do gradskih stanova. Zato je iznimno važno pitanje kome dajete povjerenje; gradska imovina nije predmet rasprodaje, već resurs koji treba koristiti u interesu građana. Treba promišljeno upravljati prostorom i jasno definirati kako će se koristiti. Kad jednom prodate gradski prostor, ne možete više kontrolirati njegovu namjenu i to je nepopravljivo. Nikada mi nije bila jasna politika pogodovanja privatnim lobijima i rasprodaje onog što je naše – to je poput prodaje obiteljskog srebra. Moj pristup je drugačiji: promišljeno, javno i u interesu svih građana.

Mandić: Aktualna vlast ne zna potaknuti pozitivne procese ni na kojem području pa tako ni u poduzetništvu. Cijena najma poslovnih prostora, ponuđena infrastruktura, lokalna porezna politika i subvencije, sve su to faktori koji privlače ili odbijaju poduzetnike. Poražavajuća je činjenica da Rijeka svoje stanovništvo gubi više i brže od ostalih gradova. Grad koji je do pred nekoliko desetljeća imao 150 tisuća stanovnika sada dolazi u situaciju da bi mogao pasti ispod 100 tisuća i izgubiti status velikog grada. Manjak stanovništva znači i manjak potreba koje poduzetnici svojim poslovanjem trebaju zadovoljavati, a to znači i manjak potražnje za poslovnim prostorima.

Zelič: U zakupu je oko 1280 gradskih poslovnih prostora, a slobodno ih je 27. Dakle, nije baš tako da je velik broj gradskih poslovnih prostora prazan. Prije je problem dugogodišnje pogodovanje određenim interesnim skupinama i opasnost od rasprodaje koju je pokrenuo gradonačelnik Filipović. Imamo problem s nedovoljnom zaštićenošću postojećih zakupaca, a i potpuno nam nedostaje strategija upravljanja poslovnim prostorima. Potrebno je napraviti plan aktiviranja poslovnih prostora, razvijati strateški bitne djelatnosti smanjivanjem cijena posebno u prvim godinama poslovanja i pogotovo u kvartovima koji su nekim nedostajućim sadržajima posebno pogođeni.

Rinčić: Sjajno pitanje – i zapravo bi ga, prije svega, trebalo postaviti SDP-u koji je u Rijeci na vlasti 35 godina, a posljednje četiri predvode je Marko Filipović i njegova zamjenica Sandra Krpan. Upravo oni snose odgovornost za činjenicu da gradski poslovni i stambeni prostori propadaju, zjape prazni i ne stvaraju dovoljnu vrijednost ni građanima ni proračunu.

Umjesto da osmisle kako te prostore aktivirati – kroz povoljne najmove za poduzetnike, startupe, kulturnjake, obrtnike, pa i mlade ljude koji imaju ideju ili im trebaju stanovi – gradska vlast ih godinama ignorira. Nedostaje im strategije, interesa, a očito i znanja i volje. Gradonačelnik se radije bavi putovanjima i protokolima nego da se sustavno uhvati u koštac s ključnim problemima grada.

Prazni prostori su simbol prazne politike. Vrijeme je da gradski resursi postanu alat za razvoj. Upravo je ekonomija baziran na resursima ono čime bi se trebao i mogao baviti grad – prostor i poslovni prostori su neprocjenjiv resurs.

Ipak, kada govorimo o poslovnim prostorima osim što zjape prazni trebamo se pitati i o onim punim koji su često pravi primjer pogodovanja.

Primjer – na temelju današnje presude Visokog trgovačkog suda Grad treba naplatiti 664.000 eura od tvrtke ZBIG zbog nezakonitih ugovora o podnajmu. USKOK je naime 2019. upozorio Grad na nezakonite ugovore, no Grad nije poduzeo ništa – sve do prodaje sporne tvrtke novom vlasniku nakon čega ZBIG više nema prihoda, zaposlenih…. Tek tada i nakon pritisaka oporbe, Grad Rijeka pokreće tužbu iako cijeli grad svo to vrijeme zna da je to način raspolaganja gradskim prostorima. Danas je dug praktički nenaplativ, ali je zoran primjer odnosa prema gradskoj imovini na riječki način. Mogu samo reći da se netko jako obogatio na nezakonitim najmovima.

Biste li pristali volontirati na ovu funkciju kako bi, kako pričate, sve dali za Rijeku?

Vukorepa: Prema statističkim podacima Rijeka je treći grad po veličini u Republici Hrvatskoj i ne mislim da bi poslove, zadaće, obaveze i ovlasti koje gradonačelnik takvoj jednog grada ima trebalo stavljati u kontekst volontiranja. Svaki posao treba imati svoju cijenu pa tako i obavljanje izvršne vlasti u gradu od koje svi mi očekujemo maksimum. Drugo je pitanje jesu li dosadašnji gradonačelnici Rijeke bili na visini zadatka i jesu li svoj posao obavljali profesionalno i u interesu građana koji su ih birali. Situacija u Rijeci je složena i loša i tu možemo otvoriti pitanje opravdanosti plaća koje su primali za svoj rad.

Krpan: Da li bih pristala volontirati na ovoj funkciji? Pa to već i radim. Kao saborska zastupnica primam plaću iz Hrvatskog sabora, a ne od Gradske uprave. Od trenutka kada sam postala zastupnica, svoju dužnost zamjenice gradonačelnika obavljam volonterski – bez naknade. To je uobičajena praksa u takvim situacijama: dužnost se ili zamrzne ili nastavlja obavljati volonterski, kao što to činim ja. Nakon lokalnih izbora planiram se povući iz Sabora jer želim punu pažnju i energiju posvetiti Rijeci i Riječanima. A budući da to znači i manju plaću – zaključite sami što mi je doista važno.

Mandić: Ne znam odakle vam ta informacija, ali to nije moj citat. Vođenje jednog grada kao što je Rijeka nije i ne može biti usputan posao za kojeg bi netko izdvojio ponešto svog slobodnog vremena. Da bi se uspješno vodio grad potrebne su kompetencije i maksimalna posvećenost. Vođenje grada ne poznaje pojmove kao što su radno vrijeme, umor ili bolovanje. Imali smo u prošlom mandatu volontera dr. Palčevskog na poziciji zamjenika gradonačelnika koji se čak nije pojavljivao ni na sjednicama Gradskog vijeća. Tako se Rijeka ne može voditi. Vezano uz volontiraje političkih dužnosnika na izvršnim funkcijama imamo i mišljenje Venecijanske komisije. Ovo savjetodavno tijelo Vijeća Europe za standarde demokracije u više je navrata znanstvenim istraživanjima potvrdilo da je volontiranje dužnosnika na izvršnim funkcijama neefikasno, dovodi do loših rezultata, a vrlo često pogoduje korupciji.

Zelič: Nikada nisam izjavio da bih dao sve za Rijeku, niti znam što bi to "sve" moglo značiti. Ne bih pristao volontirati na funkciji gradonačelnika. To znači da bih pristao biti ovisan o osobama koje meni i obitelji plaćaju režije i kredite. Nitko u politici nije nezavisan dok ovisi o privatnom kapitalu.

Rinčić: Volontiranje je plemenito i mnogi svakodnevno volontiraju za svoj grad – i ja to često činim.

Funkcija gradonačelnice nosi ogromnu odgovornost, zahtijeva potpunu posvećenost i puno više od osmosatnog radnog vremena, donošenje važnih odluka i vođenje sustava koji upravlja stotinama milijuna eura godišnje. Uostalom, volontiranje bi značilo da plaću moram negdje drugdje zaraditi, a mislim se apsolutno posvetiti gradu, ne 8-16.

To nije i ne smije biti volonterski posao – to je profesionalna funkcija koju treba obnašati odgovorno, stručno i transparentno. A ono što mogu obećati Rijeci i građanima – jest da ću toj funkciji pristupiti s istom strašću, etikom i srcem kao i svemu što sam dosad radila. Jer ne tražim fotelju, tražim priliku da napravimo stvarne promjene.

Dokle će Rijeka biti 'Crveni Grad'?

Vukorepa: Do lokalnih izbora koji su pred nama.

Krpan: Crvenilo je dio riječkog identiteta i nešto čime se Riječani ponose. To je dio našeg karaktera – nešto po čemu se razlikujemo i odskačemo od ostatka zemlje. To je pitanje vrijednosti, tu otvorenost moramo sačuvati! SDP prema Rijeci ima posebnu odgovornost, a prema Riječanima posebno poštovanje. To dokazuje i činjenica da smo imali hrabrosti i odlučnosti suočiti se s neradom aktualnog gradonačelnika, blokirati pokušaje rasprodaje gradske imovine i na kraju napraviti jedinu odgovornu i moralnu stvar za Rijeku - promijeniti kandidata, a time i način upravljanja gradom. Imali smo snage i integriteta reći – nisi ništa radio, ne možeš se ovako ponašati prema gradu, ovako ne može dalje. Grad Rijeka mora se razvijati, ali i ostati uporište socijaldemokracije, otvorenosti i međusobne brige.

Mandić: Već u prošlom mandatu SDP nije uspio ostvariti većinu u Gradskom vijeću. Taj proces nastavit će se i na ovim izborima. Hoće li doći do potpune promjene vlasti ovisi prije svega o nama, dosadašnjim opozicijskim političkim opcijama i našoj sposobnosti da svoje ideje kvalitetno prezentiramo našim sugrađanima. Budemo li dovoljno uspješni, Riječani će to prepoznati, vjerujem već na ovim izborima.

Zelič: Rijeka će biti crveni grad sve dok građanke i građani njeguju vrijednosti solidarnosti, tolerancije i javnog interesa. U trenu kad počnemo gledati samo svoj interes, dopustimo rasprodaju grada prestat ćemo biti crveni grad koliko god simbolički baštinili antifašističku povijest Rijeke.

Rinčić: Rijeka već odavno nije crvena u smislu socijaldemokratskih vrijednosti. Nije crveno ni Gradsko vijeće, crven je samo karton kojeg treba dati ovoj gradskoj vlasti i svim njenim izdancima. Ako me pitate točan datum – to je 18. svibnja ove godine, odnosno dva tjedna kasnije. Vjerujem da sve više ljudi shvaća da Rijeci ne treba ideologija, nego vizija, energija i odgovornost. Sve je više građana koji ne žele ni crvene ni plave niti su im potrebni zastupnici stranačkih interesa – nego ljudi kojima je Rijeka na prvom mjestu. Alternativa.

Mene ne zanima politička boja, mene zanima da Rijeka napokon krene naprijed, s ljudima koji znaju, mogu i žele bolje. Rijeka zaslužuje ponovno biti grad prilika, a ne propuštenih šansi.

Rijeka je grad boje raznolikosti, tolerancije i karaktera. Ako baš moram izabrati boju – onda neka to bude boja promjene.

Zašto vas je politika privukla?

Vukorepa: Na ulazak u politiku i kandidaturu za gradonačelnika Rijeke me potaknula otužna situacija u kojoj se nalazi naš grad. Javne svađe i prepucavanja dojučerašnjih stranačkih drugova pretvorili su grad koji teče u političku kaljužu. Rijeci treba novi model upravljanja, novi razvojni zamah, brža i učinkovitija gradska uprava, "dvosmjerna" komunikacija s građanima. Sve to stane u moj slogan – Rijeka mijenja

Krpan: Smatram da je politika vrlo važan i odgovoran posao koji zahtjeva konstantan i predan rad. Mi imamo odgovornost razvijati i otvarati nove mogućnosti, ali i stvarati pravedno društvo koje nikoga ne ostavlja po strani. Solidarnost, ravnopravnost i poštivanje ljudskih prava za mene su temelj političkog djelovanja. Zato me politika privukla, jer sam uvjerena da se promjene ne događaju same od sebe – za njih se treba izboriti. A ja sam ovdje da se borim, za Rijeku i Riječane.

Mandić: Još kao dijete slušala sam političke razgovore jer su mi roditelji, kao i šira obitelj bli politički aktivni, te su neki od njih bili i u visokoj diplomaciji 90-tih godina, zaslužni za priznanje naše Hrvatske i to me je na neki način odredilo. Kako sam sazrijevala, sve više sam počela uviđati da postoji jedna matrica u društvu po kojoj se ljudima namjerno politika prikazuje kao nečasna aktivnost, a svi političari kao lopovi i nemoralni ljudi. Kao posljedica toga kvalitetni pojedinci se teško odlučuju ulaziti u politiku, a onda narod ima loše političko vodstvo i posljedice lošeg vođenja osjećaju se u svim segmentima života. Osjećam da mogu dati svoj osobni doprinos da se to promijeni.

Zelič: Zato jer nisam htio biti samo pasivni promatrač grada u kojem živim. Politika je domena u kojoj je moguće uistinu utjecati na smjer razvoja grada, sustavno poboljšavati probleme na koje ljudi nailaze u svakodnevnom životu. Naravno, svako drugo bavljenje javnim interesom je vrijedno i plemenito, ali u odnosu na politiku je ipak samo stavljanje flastera umjesto liječenja rane. Politika donosi i preuzimanje odgovornosti jer se za svaku riječ i za svaki čin izlažete sudu javnosti. Na kraju dana, jednog dana želim da moja kćer zna da sam pokušao popraviti stvari za nju i one kojima ostavljamo grad.

Rinčić: Citirat ću jednu sugrađanku - Rijeka ne zaslužuje da odustanemo od nje. Politika me nije privukla zbog moći, nego zbog odgovornosti. Rijeka je moj grad – no Rijeka danas stoji. U mjestu i u prošlosti. U klijentelističkoj mreži koja guši njezin potencijal.

Mi Riječani zaslužujemo više. Više od praznih obećanja i samohvale aktualnog gradonačelnika projektima koji nisu njegovi. Više od obmana, neostvarenih obećanja, PR spinova i simulacije razvoja. Zaslužujemo hrabro vodstvo koje zna i želi raditi i stvarati.

Kao sveučilišna profesorica, naviknuta sam na to da te mjere po rezultatima. Isto želim i za politiku: odgovornost, transparentnost, stvarne učinke. Zato sam odlučila ne zatvarati oči pred sustavom koji ne funkcionira. Imamo grad koji zaostaje dok drugi rastu – i to nije slučajno. To je rezultat lošeg upravljanja, pasivnosti i potpune nemoći aktualne vlasti.

Uostalom, nije li odlika demokracije smjenjivost? Mi u Rijeci to još nismo uspjeli. Sada je trenutak. Bez promjene nema napretka.

Mi imamo konkretan plan:

Rijeka za mlade, s povoljnijim najmom i otkupom gradskih stanova za mlade obitelji.

Rijeka bez klijentelizma, s javnim i dostupnim podacima o zapošljavanju i trošenju javnog novca.

Zelena Rijeka, s revitalizacijom zapuštenih prostora i boljim javnim prijevozom.

Poštena Rijeka, u kojoj projekti ne stoje godinama, a gradski novac ide onima koji rade, a ne onima koji pripadaju.

Nije dovoljno samo voljeti ovaj grad. Treba imati hrabrosti mijenjati ga.

Zato sam tu – i zato tražim podršku građana. Jer Rijeka ima alternatIvu.

POGLEDAJTE VIDEO: Rijeka dobila dizalice koje mogu podići dva aviona: Očekuje se značajno povećanje prometa

VOYO logo
Pročitaj i ovo
VOYO logo
VOYO logo
Regionalni portali