
Kako su Todorić i Vidošević popunili rupu u zakonu

"Upalilo" je to prvima među jednakima, Nadanu Vidoševiću i Ivici Todoriću, vjerojatno i mnogima manje poznatima, koji su samo iskoristili ono što im nudi manjkav sustav.
Prema odgovoru pročelnice Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ-a Koraljke Vahtar-Jurković za
Planinarska kuća bez planinara
Što se, međutim, dogodilo nakon što je Vidošević sagradio planinarsku kuću? Apsolutno ništa jer nitko u državi, nakon što se, u posebnim, negrađevinskim zonama objekt sagradi, ne kontrolira koristi li se on namjenski. I nitko u državi ne može natjerati vlasnika takvog objekta da ga koristi za ono za što je, na papiru, sagrađen.
Prema aktualnim zakonima, planinarski dom, kuću, što god, možete sagraditi kao takve, ali dok god s planinarima ne potpišete ugovor, planinarima se ne morate baviti.
Hotel koji je postao dom
Ivica Todorić je 2006. godine dovršio obnovu Kulmerovih dvora, dvorca iz 19. stoljeća, zahvaljujući građevinskoj dozvoli izdanoj za gradnju hotela, u parku prirode u kojem je gradnja privatnih rezidencija zabranjena.
Kategorizaciju nije nikad zatražio, a Zagreb je 2008. godine izvijestio da to jest hotel jer "odmah na ulazu desno, na prostoru predviđenom za recepciju, postoji recepcija, a ako objekt ne ispunjava namjenu za koju je dobivena građevinska dozvola, to onda provjerava Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva".
Nitko ne provjerava, niti ima ovlasti da nekome dozvolu poništi i objekt ukloni ako se on ne koristi namjenski, a pogotovo nitko ne može vlasnika natjerati da obavlja djelatnost u za to sagrađenom objektu. Dozvolu za gradnju hotela, planinarskog doma i bilo koje druge ugostiteljsko-turističke zgrade može dobiti bilo tko ako ispunjava zakonom propisane uvjete, kažu u resornom Ministarstvu.
Nakon što se zgrada izgradi, u njoj se pokreće gospodarska aktivnost. Ako djelatnosti nema, ne događa se ništa.
















