"Previše se energije i vremena troši na međusobno prepucavanje unutar koalicijskih partnera, dok sve reforme i novac iz fondova EU-a stoje, gubi se kreditni rejting, a investitori u takvu zemlju, u kojoj se vlada ne može dogovoriti između sebe, niti ne pomišljaju investirati", rekao je njemački parlamentarac, koji je u vanjskopolitičkom odboru Bundestaga zadužen za Balkan.

Juratović sugerira da je, "umjesto ekstremnih podobnih političkih marginalaca s nešto više od tisuću glasova koji odlučuju o sudbini cijele nacije, nužno pozicionirati najsposobnije iz struke, koji bi - neovisno o stranačkoj ili nacionalnoj pripadnosti - kontinuirano vodili zemlju po EU standardima u sigurnu budućnost".

"Desnica se najviše hrani strahom, predrasudama o drugima i drugačijima"

Komentirajući primjedbe iz pojedinih intelektualnih i političkih krugova Europe, koji spočitavaju Hrvatskoj odnos prema ustaškoj ideologiji iz doba NDH, Juratović ukazuje da je u cijeloj Europi trenutni trend "zaokretanja udesno", ali i da na Balkanu Hrvatska "nije usamljena" u skretanju udesno.

"Desnica se najviše hrani strahom, predrasudama o drugima i drugačijima. U Njemačkoj se hrani strahom od izbjeglica, u Francuskoj strahom od muslimana, u Hrvatskoj strahom od jugonostalgičara i Srba", kaže Juratović, naglašavajući da je to posljedica populizma u borbi političkih elita.

"Zbog populizma se gledalo kroz prste i fašistoidnim ispadima"

"Zao duh se u Hrvatskoj pustio kada su se političke elite borile za osvajanje vlasti, tako da se u tom političkom nadmetanju zbog populizma gledalo kroz prste i fašistoidnim ispadima", rekao je Juratović, ocijenivši da je reagiranje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja se ogradila od naslijeđa NDH zakašnjelo.

"Istup predsjednice Grabar-Kitarović, koja se javno obratila naciji, gdje se ograđuje od svih fašističkih ideja i naslijeđa NDH-a pomalo je stigao prekasno jer ugled Hrvatske u svim svjetskim medijima je već narušen", kaže njemački parlamentarac. Juratović istodobno upozorava da je desničarenje "u svim državama regije postojano", ukazujući na nedavna postrojavanja četničkih postrojbi u BiH, rehabilitiranje četništva i Draže Mihajlovića, te radikalne islamske struje po BiH.

"Povijest se na Balkanu prečesto ponavljala"

"Povijest se na Balkanu prečesto ponavljala, zato je u svim zemljama zapadnog Balkana nužno suočavanje s vlastitom prošlošću kako se greške iz prošlosti ne bi opet ponavljale", poručuje član vanjskopolitičkog odbora Bundestaga. Juratović drži da su nedostatak dosljedne politike EU-a prema zemljama i perpektivi regije "politički lideri u regiji nebrojeno puta iskoristili u vlastitom interesu", pri čemu su napravljene greške na obje strane - i unutar EU-a i u odnosima Bruxellesa i Washingtona.

Naglašavajući da zemlje Zapadnog Balkana "trebaju podršku na putu u EU jer nemaju alternativu kada je mir i stabilnost u pitanju", Juratović sugerira da je regiju nužno uključiti "u što više područja europske politike i gospodarstva", podsjećajući da je u Bundestagu prihvaćen njegov prijedlog o otvaranju njemačkog tržišta rada za zapadni Balkan. "Mir i stabilnost na području zapadnog Balkana ključ su za daljni ekonomski napredak, te zahtijevaju zajednički angažman i EU-a i svih zapadnobalkanskih država", poručio je njemački zastupnik.

"Važno je gledati unaprijed"

Komentirajući aktualne odnose Srbije i Hrvatske, Juratović tvrdi kako "nisu u pitanju tenzije u toj mjeri koliko retoričko sučeljavanje". "Bitno je da se nađe rješenje, da se razgovara, razmjenjuju mišljenja i iskustva. Važno je gledati unaprijed - na prošlost se više ne može utjecati, ali na budućnost može", rekao je Juratović, poručivši kako treba "svladati trgovinske barijere i osigurati trgovinske povlastice jer svako unošenje novih tenzija i gospodarske nesuradnje šteti svima u regiji".

"Stabilnost i prosperitet zapadnog Balkana ovise upravo o odnosima Beograda i Zagreba", kaže za Hinu Juratović. Kao zastupnik Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) i član vanjskopolitičkog odbora Bundestaga, Josip Juratović se ranije ovog tjedna u Beogradu sastao s predsjednikom srbijanske vlade u tehničkom mandatu Aleksandrom Vučićem, a poslije tog sastanka poručio da Srbija i Hrvatska sva svoja pitanja trebaju rješavati bileteralno "jer je to i u interesu EU".