Strateške robne zalihe dovoljne su za 30 dana opskrbe, a imamo i još jedan problem

Ako zbog pogoršane epidemiološke situacije uvjetovane širenjem koronavirusa bude proglašen djelomični ili potpuni "lockdown", Hrvatska ima strateških robnih zaliha u vrijednosti od oko 537 milijuna kuna, dostatnih za 30 dana racionalne opskrbe stanovništva. Podatak je to Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a posve isti to je ministarstvo iznijelo i prilikom "lockdowna" u ožujku ove godine. Drugim riječima, strateške robne zalihe su stabilne.

'Pola proizvedenog potrošimo, a pola izvezemo'

Glas Slavonije piše kako pogoršanje epidemiološke situacije Hrvatska dočekuje uz ocjene analitičara poljoprivredne proizvodnje da je 2020. za proizvodnju hrane dobra godina, a za pšenicu i kukuruz čak rekordna. A upravo pšenica i kukuruz u robnim zalihama čine najveću vrijednost. Ovogodišnja rekordna žetva pšenice dala je prosječan prinos od sedam tona po hektaru, što znači da će biti i kruha. Domaće potrebe za pšenicom sada su između 400.000 i 450.000 tona, a prije su bile oko 500 tisuća tona.

"Kao i kod kukuruza, pola proizvedenog potrošimo, a pola izvezemo, najviše u Italiju", kazala je za Glas Slavonije direktorica Žitozajednice Nada Barišić.

Rekordna žetva pšenice i kukuruza

Pšenica je jesenas zasijana na 136.000 hektara, samo 6000 manje nego u jesen 2018. godine, a zadnjih godina proizvođači su podigli kvalitetu proizvodnje te kulture.

Prema procjenama stručnjaka Smartera, konzultantske kuće specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, ove godine u Hrvatskoj će biti proizvedeno oko 2,33 milijuna tona kukuruza ili jedan posto više nego lani. Zasijan je na 258.000 hektara, a ostvarena prosječna proizvodnja je devet tona po hektaru, s tim da pojedini ratari očekuju prinos i do 16 tona po hektaru. Ova godina bila je rodna i za drugu dominantnu kulturu - kukuruz. Proteklih godina prosječan prinos kukuruza bio je sedam tona po hektaru, a ove godine dosegao je čak devet tona.

Problem viška junadi

S druge strane, ovu godinu prati problem tržnih viškova tovne junadi. Kako piše Glas Slavonije, glavni uvoznik hrvatske junetine je Italija, koja je bila pokošena epidemijom koronavirusa. Domaći tovljači izgubili su i važno tržište Libanona jer su ondje, nakon katastrofalne eksplozije u luci u Bejrutu, pali i potražnja i cijene. Sektor govedarstva proizvodi godišnje 120.000 komada tovne junadi te prihoduje oko 1,3 milijarde kuna, a potkraj rujna tovljači su imali višak od 30.000 junadi, uz nastavak rasta viškova. Neke zemlje EU-a subvencionirale su svoje proizvođače sa 100 eura po junetu što je rezultiralo prekomjernim uvozom junećeg mesa iz Slovenije, dok su francuski farmeri preuzeli kupce iz Italije i Libanona.

"Tim subvencioniranim cijenama naši farmeri ne mogu konkurirati", upozorava predsjednik udruge Baby Beef Darko Celovec.

Ipak, resorno ministarstvo najavilo je subvencioniranje domaćih tovljača sa 60 milijuna kuna.