Iz EU-a se traži da vratimo hrvatsko-srpski jezik

I u nacrtu parlamentarnog izvjestitelja Hannesa Swobode o kojem je vanjskopolitički odbor već raspravljao u prvom čitanju 5. studenoga prošle godine i u nekoliko amandmana izražava se uvjerenje da će Hrvatska prevladati znatne izazove koje stoje pred njom do završetka pregovora te ističe potreba nastavka reformskih napora, posebice u pravosuđu i javnoj upravi, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, promicanju manjinskih prava te u restrukturiranju brodogradnje.

Također se navodi da Hrvatska treba nastaviti sa suđenjima za ratne zločine i osigurati Haškom sudu pristup dokumentima koje traži.

U Swobodinu nacrtu se kaže da bi Hrvatska mogla završiti pregovore do sredine 2010. ako ubrza svoje reformske napore, dok se u nekim amandmanima predlaže da se umjesto spominjanja vremenske odrednice (sredina ove godine) stavi izraz uskoro.

U tekstu se pozdravlja potpisivanje arbitražnog sporazuma između Hrvatske i Slovenije i njegovo ratificiranje u Hrvatskom saboru te poziva Sloveniju da to učini što prije.

Od Europske komisije se traži da se popis članova arbitražnog suda sastoji samo od "visokokvalificiranih profesionalaca, pravno obrazovanih i sa što je moguće više iskustva u arbitraži".

Najčudniji amandman, iz čijeg se teksta ne može sa sigurnošću zaključiti kamo smjera, podnijele su dvije zastupnice Zelenih, Njemica Franziska Katharina Brantner i Nizozemka Marije Cornelissen.

"Europski parlament skreće pozornost na činjenicu da je originalni srpsko-hrvatski jezik sada podijeljen u razne službene jezike u nekim zemljama potencijalnim kandidatima, ističe da troškovi prijevoda i tumačenja znatno utječu na proračun institucija EU-a te poziva Komisiju da zajedno s hrvatskim vlastima prije pristupanja pronađe primjeran aranžman glede hrvatskog jezika koji neće sprječavati kasnije zaključivanje sveobuhvatnog sporazuma o jezicima s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kada te zemlje postanu članice EU-a", glasi taj amandman.

Prema odredbama europskog zakonodavstva svaka zemlja članica ima pravo na to da njezin službeni jezik bude jedan od službenih jezika Europske unije.

Vanjskopolitički odbor bi dan poslije, u srijedu, trebao glasovati o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske, koji se onda upućuje na raspravu na plenarnu sjednicu. Rasprava i glasovanje na plenarnoj sjednici očekuje se u veljači u Strasbourgu.

arti-201001190615006 arti-201001170080006 arti-201001170055006