'Predsjednica je precijenila svoje mogućnosti'

Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević gostovao je u emisiji Novi dan N1 Televizije u kojoj je komentirao trenutnu poziciju Hrvatske u graničnom sporu sa Slovenijom, hrvatske diplomatske napore te o lobističkim vještinama hrvatskih diplomata. Kovačević smatra da, što se tiče spora sa Slovenijom, Hrvatska kasni.

"Ne treba predaleko u prošlost, ali vratimo se na 2015. kada je utvrđena kompromitacija arbitraže od slovenske strane, naša predsjednica je tad trebala otići u Bruxelles, tadašnji premiejr je trebao aktivnije raditi na objašnjavati hrvatskog stajališta. I diplomacija, uključujući i tadašnje eurozastupnike, trebala je krenuti u ofanzivu. Sadašnji premijer Plenković je tada bio zastupnik u Europskom parlamentu, trebao je, kao što to sada radi slovenski zastupnik Peterle, objašnjavati naša stajališta. Hrvatska je trenutno u defenzivi i u nepovoljnom položaju", kaže bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji i kolumnist Telegrama .

'Treba evidentirati prekršaje policije'

Nepojmljivo mu je da su izostali diplomatski napori da se u Europi uvaže hrvatska stajališta. "Europska unija je pretpostavljala da je potpisivanjem arbitražnog sporazuma problem što se tiče nje riješen. Očito da nije. EU prema Luksemburškom sporazumu ima i stanovite nadležnosti, tu na koncu postoji i Sud Europske unije. Mislim da se Hrvatska, kao i Slovenija, treba pripremati za taj sud. Ali ne samo u smislu obrambene tužbe, Hrvatska treba prikupljati materijal za tužbu protiv Slovenije", poručuje Kovačević, ali i ističe jednu bitnu stvar.

"Ministar Tolušić je rekao da smo i mi evidentirali slovenske ribare koji se napravili prekršaje. To je krivo, treba evidentirati prekršaje koje je napravila slovenska policija i inspektorska služba jer to je u nadležnosti države. Sud EU-a sudi državama, a ne ribarima", kaže ovaj iskusni diplomat.

Uvjeren je da su neki važni akteri na političkoj sceni precijenili svoje mogućnosti.

'Besmislene izjave'

"Tu prije svega mislim na predsjednicu. Ona s Vladom kreira i provodi vanjsku politiku, a u nekoliko navrata se ponašala kao da je ona jedini i glavni čimbenik vanjske politike. U jeku izbjegličke krize, kad Milanovićeva Vlada pokušava spriječiti da Hrvatska postane hotspot, kad Mađarska odluči postaviti žicu i postavlja se strogo antihrvatski, predsjednica odlazi u Mađarsku i daje joj podršku i suprotstavi se svojoj Vladi. Neovisno o stranačkoj pripadnosti, mora postojati zajednička politika. Prošle godine je to ponovila - Mađarska najavljuje da će blokirati naš ulazak u Schengen i OECD, a predsjednica opet ide u Mađarsku, sastaje se s Orbanom i iskazuje razumijevanje za mađarsku poziciju. Takva izjava za nekoga s diplomatskim iskustvom je potpuno besmislena", kaže kolumnist Telegrama .

Ipak, za razliku od mnogih ne misli da je njezin posjet Turskoj bio baš potpuni fijasko.

"Sam pokušaj lobiranja ne bi trebao biti grijeh, ali kad se planira radni posjet treba imati u vidu koliki su izgledi da se postigne ono što se želi. Prije nego je otišla u Ankaru predsjednica je trebala odvagnuti koliki su ti izgledi. Bošnjačka strana shvaća Tursku saveznikom, a Turska tu ulogu prihvaća. Najjednostavnije, Hrvatska u toj situaciji Turskoj nema što ponuditi što bi bilo toliko privlačno da Turska promijeni stavove. Hrvatska ima stanovite odgovornosti prema BiH i kao takva ima pravo voditi računa i o rješavanju političkih problema u BiH, ali čini mi se da su osim same BiH ključne adrese kojima treba komunicirati Bruxelles i Washington", objašnjava Kovačević.