Hrvatska nije Teksas? E, pa nije ni daleko od toga!

Novi javni ovršitelji prisegnuli su pred predsjednikom Vrhovnog suda Brankom Hrvatinom, te će 1. siječnja 2012. godine početi djelovati sa svim onim ovlastima koje su im dali bivša vlada i Sabor. Prema neslužbenim procjenama, u ruke će im doći velik broj predmeta, kao i pristup bazama podataka MUP-a i Porezne uprave gdje se nalaze podaci o imovini dužnika.

Nema povratka na sustav sudske ovrhe

Dakle, iako su ukidanje "suludog zakona o javnim ovršiteljima" tijekom kampanje najavili budući ministar policije Ranko Ostojić, kao i potpredsjednica Vlade Milanka Opačić koja je obećala promjene zakona - povratka na sustav sudske ovrhe neće biti. Čak je i Milanović, komentirajući zakon, kazao da "nije Hrvatska Teksas", no nije ni daleko od toga.

Naime, kako piše Poslovni dnevnik , nova vlada nema načina na pravnom terenu da spriječi ovršitelje. Povratak na sudsku ovrhu nije moguć jer to rješenje ne podržava struka, zato što sustav poznaje 19 od 27 članica EU, a za zakonske izmjene će trebati nekoliko mjeseci.

Računa se da će nacrt izmjena novoga Ovršnog zakona i nekoliko tehničkih finesa u vezi sa samim Zakonom o javnim ovršiteljima sačiniti profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Mihajlo Dika, a možda i odvjetnik Ivica Crnić, nekadašnji predsjednik Vrhovnog suda koji je kritizirao pojedina zakonska rješenja upozoravajući da će javni ovršitelji u rukama imati golemu imovinu ljudi ili tvrtki.

Dika ipak kaže da povratak na stari sustav sudske ovrhe ne bi bio dobar put. "Država nije uspjela dvadeset godina organizirati efikasnu sudsku ovrhu. U nizu zemalja EU koje su sudsku ovrhu zamijenile javnim ovršiteljima ovrha se uspješno provodi, država je lišena financijskog troška zapošljavanja sudskih ovršitelja i nova ovršna tijela snažno su sredstvo prevencije", smatra Dika, koji drži da bi Milanovićeva vlada trebala proširiti nadležnost javnih ovršitelja i na provedbu dijela porezne ovrhe.

Kad je riječ o ovrsi na nekretninama zbog prisilne naplate poreza, ona je prema novome Ovršnom zakonu u nadležnosti suda, a Dika smatra da bi je učinkovitije proveli javni ovršitelji i država bi došla do svojeg novca.