S današnje 71. sjednice Vlada je Saboru uputila konačne
prijedloge Zakona o elektroničkim medijima te Zakona o autorskim
i srodnim pravima, usvojila je Provedbenu odluku Vijeća EU o
hrvatskom Planu oporavka, zaključkom je potvrdila nacionalne
motive eurokovanica te donijela Smjernice ekonomske i fiskalne
politike za sljedeće trogodišnje razdoblje.
Donesene su odluke o jamstvima 3. maju i Uljanik Brodogradnji, te
3 milijuna kuna pomoći pčelarima.
Nakon što je na današnjoj sjednici Vlada usvojila konačan
prijedlog nacrta novog Zakona o autorskom pravu i srodnim
pravima, iz Hrvatske diskografske
udruge poručuju da su "neugodno iznenađeni činjenicom da
je prijedlog Zakona u dijelu koji se odnosi na glazbenu
industriju protivan aktualnoj Direktivi Europske unije koja se
Zakonom implementira."
Također, kažu iz HDU, navedeni prijedlog nije u skladu s Ustavom
Republike Hrvatske.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
"U EU Direktivi izričito je propisano da se niti jedna
odredba Direktive u zemljama članicama ne smije primjenjivati
retroaktivno, niti dovoditi u pitanje akte sklopljene i prava
stečena prije 7. lipnja 2021. godine. EU Direktiva ne dozvoljava
niti ponovno preispitivanje ugovora, kao niti obvezno kolektivno
ostvarivanje prava čime bi se određenim pravnim subjektima
omogućio monopol.
Vlada je ipak podržala zadnji nacrt Zakona kojim, suprotno
svim praksama i pravnim pravilima, država sada intervenira u
privatnopravne odnose između glazbenih izdavača i izvođača, čime
je doveden u pitanje opstanak hrvatske glazbene industrije. Za
preko 180 tisuća snimaka hrvatske diskografije, u slučaju
donošenja Zakona u ovakvom obliku u Hrvatskom saboru,
preispitivat će se svi ugovori s izvođačima koji se već godinama
izvršavaju te revidirati postojeća prava, što je skandalozno,
predstavlja europski presedan te hrvatsku diskografiju stavlja u
neodrživ položaj.
Hrvatska diskografska udruga vjeruje da će se u raspravi u
Hrvatskom saboru dobro razmotriti ovaj prijedlog Zakona te iz
njega ukloniti sporne odredbe. Ninu Obuljen Koržinek, ministricu
kulture i medija i premijera Andreja Plenkovića, o svemu su
informirali te upozorili na sporne odredbe prijedloga Zakona i
Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca, te
europske organizacije glazbenih izdavača. Uz to, odlazak iz
Hrvatske u slučaju usvajanja ovakvog oblika Zakona, najavili su
Spotify, Deezer i drugi glazbeni servisi.
Usvajanjem novog Zakona učinila bi se nepopravljiva šteta
hrvatskoj glazbi i glazbenoj industriji kao važnom dijelu
kulture, ali i cjelokupnom gospodarstvu. Hrvatski glazbeni
izdavači godišnje u razvoj izvođača i nove produkcijske snimke
ulože više od 30 milijuna kuna. Glazbene izdavačke kuće, naravno
uz vlastiti financijski interes, ulažu u karijere glazbenika, i u
obliku financijskog doprinosa i radne snage, a osim stalno
zaposlenih, zapošljavaju i velik broj vanjskih suradnika i
povezanih tvrtki. Sve to uključuje i video produkciju, marketing,
novinarstvo te ostale profesionalne, marketinške, kreativne i
savjetodavne usluge. Radi se o nekoliko tisuća, što izravno, što
neizravno zaposlenih koji žive od toga. Sva ta ulaganja
izdavačkih kuća godišnje u Hrvatskoj generiraju više od nekoliko
stotina milijuna kuna prihoda od snimanja, kolektivnih prava,
koncerata i drugih aktivnosti, što bi usvajanjem Zakona u ovom
obliku itekako došlo u pitanje", poručili su iz Hrvatske
diskografske udruge.