"Nakon što je Državni zavod za statistiku uz blagu korekciju zapravo potvrdio prvu procjenu pada BDP-a u prvom tromjesečju 2011. od 0,8 posto, analitičari najvećih hrvatskih banaka, ali i MMF-a ukupnu su godišnju procjenu smanjili na 1-1,2 posto. Tako je gotovo jednoglasno letvica gospodarskog rasta za 2011. godinu spuštena s prvotno očekivanih prosječnih 1,5 posto na spomenutih oko 1 posto, uz uglavnom uravnotežene rizike da taj rast bude i nešto manji, ali i mogućnosti da bude i blago veći od prognoziranog", stoji u tjednoj analizi Privredne banke Zagreb, koja se, na žalost po Hrvatsku, nastavlja:

"Ako usporedimo kretanje gospodarskog oporavka u Hrvatskoj s drugim sličnim zemljama, primjetno je da Hrvatska iz gospodarske krize izlazi sporije i trenutačno je jedina od zemalja 'nove Europe' koja ne bilježi pozitivan gospodarski rast".

"Pad BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu bio bi i veći da nije došlo do značajnog povećanja zaliha s obzirom da sve ostale komponente bilježe krajnje nepovoljna kretanja", dodaju oni.

Osobna potrošnja je zabilježila međugodišnji pad od 0,1 posto (pad u odnosu na prvo tromjesečje 2008. iznosi 13,6 posto), a državna potrošnja pod pritiskom slabog punjenja državnog proračuna smanjena je za samo 0,9 posto. Ipak, pišu analitičari, u odnosu na prvi kvartal 2008. još uvijek je veća za 1,9 posto! U mandatu potpredsjednika Vlade za investicije, investicije su zabilježile pad od 6,7 posto i u odnosu na usporedivi predkrizni kvartal smanjenje su za gotovo 30 posto, navodi se u analizi.

Kvartal su dakle "spasile" zalihe s godišnjim rastom od 30,3 posto, iako su i one za oko 10 posto manje nego u prvom tromjesečju 2008., upozoravaju.

Slabost domaće potražnje u prvom kvartalu treba tražiti u tada još uvijek rastućoj nezaposlenosti te prevladavajućem potrošačkom pesimizmu.

Drugo tromjesečje raste zahvaljujući prošlogodišnjem 'ronjenju'

Analitičari PBZ-a očekuju da bi drugo tromjesečje ove godine moglo donijeti pozitivnu stopu gospodarskog rasta i to ovisno o turističkoj sezoni, a zahvaljujući padu BDP-a iz razdoblja prošle godine, za čak 2,3 posto! Skromni pomak prema gore bi mogao iznositi do 1 posto rasta BDP-a.

Glavni faktor rasta u drugom i posebno trećem kvartalu trebala bi biti inozemna potražnja s aspekta izvoza usluga, odnosno turizma, a vjerojatno će se nastaviti rast zaliha, dok će investicije i dalje imati negativan predznak, navodi Ivana Jović iz PBZ-a.

arti-201102180429006 arti-201104120443006 arti-201107040009006 arti-201104120007006 arti-201101250213006