
Vlada želi opstanak riječkog škvera; 'Da nije bilo pozajmice Uljaniku, 3. maj bi funkcionirao'

3. maj tema je i današnje sjednice Vlade, zadnje prije ljetne stanke, na kojoj će se raspravljati o deblokadi računa i nastavku započete proizvodnje.
Premijer Andrej Plenković u uvodnom dijelu
sjednice potvrdio je da postoji interes za gradnju brodova:
''U kontinuitetu smo razgovora, danas smo pripremili zaključak.
3. maj nije prezadužena kompanija i da nije bilo pozajmica
Uljaniku, oni bi mogli normalno funkcionirati. Postoji interes za
gradnju novih brodova. Šaljemo poruku da ćemo podržati gradnju
brodova i opstanak 3. maja".
''Temeljem zahtjeva za deblokadu računa i završetak započetih radova, Vlada iskazuje spremnost uključivanja u predmetni proces. Zadužuje se Jadranbrod da provede sveobuhvatnu analizu i dostavi je Ministarstvu gospodarstva, koje će tada predložiti odluke o realizaciji'', objasnio je na sjednici ministar Horvat zaključak o iskazivanju spremnosti Vlade da riješi situaciju u 3. maju.
Sindikati u zdravstvu prijete štrajkom, Plenković
poručuje: 'Vlada mora voditi računa o cjelini i financijskoj
održivosti'
Podsjetimo, sindikati u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju nakon tromjesečnih pregovora i načelnog dogovora s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem jučer nisu uspjeli potpisati dogovor o povećanju plaća, već su produžili važeći kolektivni ugovor do 31. listopada. Šokiralo je to sindikate pa prijete štrajkom.
"Vrlo važno je da cijela javnost razumije da je ono što želimo transparentan i jasan okvir djelovanja Vlade kroz dijalog s našim socijalnim partnerima kroz aktivnosti GSV-a, pri čemu moramo voditi računa o cjelini. Samo na taj način, gdje imamo na umu sve moguće aspekte, sve resore, možemo donositi odluke koje su i financijski održive i realne", kazao je Plenković.
"Zato smo spremni i za dijalog i razgovor, naravno da to sve bude financijski održivo, jer bez toga teško možemo biti u okvirima onog što ćemo danas usvojiti kao smjernice naše ekonomske i fiskalne politike", poručio je premijer.
'Zahvaljujem još jednom vatrogascima i vojnicima koji su sudjelovali u gašenju požara'
Na početku sjednice premijer se uobičajeno osvrnuo na događaje u proteklom tjednu te je kazao: ''U ime svih iskazujem još jednom zahvalnost našim vatrogascima i vojnicima koji su sudjelovali u gašenju velikog požara u Šibensko-kninskoj županiji i ozlijeđenima želim dobar oporavak. Hrvatska policija brzo je reagirala i idetificirala osobu koja je podmetnula požar''.
''Također u ime svih nas izražavam zbog smrti Josipa Briškog u Afganistanu'', kazao je Plenković, koji je podsjetio i da je ovih dana Hrvatsku posjetila nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Lyen: ''Ima veliki signal poštovanja prema Hrvatskoj i razgovarali smo o kompatibilnosti naših prioriteta i njezinih ciljeva. Jedan od glavnih projekata je ispunjavanje uvjeta za Schengen, a druga velika tema je europodručje o kojoj ćemo i danas govoriti''.
Dvojica vojnika ozlijeđena u Afganistanu uspješno se oporavljaju: Jedan već stigao u Hrvatsku
''Velikim angažmanom u svih osam područja ispunili smo sve očekivane obaveze te vjerujemo da ćemo u rujnu imati jasan signal od strane EK za ulazak u Schengen, nakon čega se Vijeću donosi politička odluka'', kazao je premijer.
Podsjetivši na 4. krug porezne reforme Plenković je istaknuo da ona donosi rasterećenje od 3,75 milijardi kuna, čime dolazimo na ukupno 10 milijardi kuna rasterećenja poduzetnika i građana, a glavni cilj je privlačenje i zadržavanje mlade radne snage te su to mjere koje služe i demografskoj revitalizaciji.
'Fortenova dobro funkcionira, naše zalaganje osiguralo je
opstanak'
Projekcije rasta BDP-a: 2,8 posto ove godine, a iduće godine 2,5 posto
Na sjednici Vlade danas su i smjernice ekonomske i fiskalne
politike, a ministar financija Marić istaknuo je: ''Važno je
naglasiti pozitivan trend na tržištu rada, dakle, raste
zaposlenost, vide se rezultati investicija iz proračune
i iz EU fondova. Naglasak je na mjere koje imamo svi zajedno -
pospješiti gospodarsku i poduzetničku klimu, pospješiti
investicije u privatnom sektoru. Svi skupa moramo dati i
dajemo doprinos rastu. Kako raste izvoz roba i usluga, tako raste
i zaposlenost. Naša projekcija je da će neto doprinosa i neto
izvoza biti negativan. Radimo na tome da smanjimo uvoz i povećamo
domaću potražnju''.
















