Upoznajte dječake koji su na svijet došli umjetnom oplodnjom

Upoznajte Gabriela i Luciana, vesele dvogodišnjake - najveće blago svojih roditelja. Ne razlikuju se od većine ostalih vršnjaka, osim po jednome - na svijet su došli uz pomoć medicinski potpomognute oplodnje.

"Mi osobno smo se osjećali živim jedino kad smo bili u postupku, nama je to bilo sve. Od prvih konzultacija do poroda je prošlo dvije godine, a od prvog postupka do zadnjeg postupka nešto više od godinu dana", ispričala je njihova majka Kristina Lukarić.

Za većinu neplodnih parova medicinski potpomognuta oplodnja jedini je izlaz. Brojke su na njihovoj strani - u Hrvatskoj je tako rođeno više od 20 tisuća djece. A uspješnost postupka popela se na 40 posto.

"Danas nažalost ima sve više neplodnih muškaraca i oni danas prevladavaju kao razlog liječenja i više od 50 posto uzroka neplodnosti koje danas liječimo su muškarci", kaže predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju Velimir Šimunić.

Kristina je danas presretna što je sve prošlo u najboljem redu. Iako je tih dana proživljavala prave drame.

"Vi ne znate koliko će to trajati. Može prvi postupak uroditi bebom, a može se dogoditi da i to potraje. Neizvjesnost i neznanje. Što se od vas sve očekuje, što će se na tom putu dogoditi", kaže. "U pravilu nuspojave odnosno komplikacije su rijetke, nekada glavna komplikacija se danas pokušava izbjeći, a to je da se stvaraju višeplodne trudnoće. Danas se to izbjegava onim postupkom da se prenašaju jedan ili dva zametka - u ovoj zemlji, a u jednom dijelu svijeta čak samo jedan", kaže Šimunić. 

Osim mogućih komplikacija mnoge brine i zakon o zamrzavanju jajnih stanica. Naime, u Hrvatskoj ih možete zamrznuti do 12. Jedni su naravno za, drugi protiv. 

"Oplodnjom odjedanput 10, 12 jajnih stanica i kreiranjem tih embrija stvara se niz situacija u kojima žena nakon što možda dobije željeno dijete, možda je željela jedno, postavlja se pitanje što je s ovim ostalim embirijima koji ostaju zamrznuti", kaže Krešimir Miletić iz Inicijative 'I ja sam bio embrij'.

"Niti jedan oponent mi ne može protuslovit u činjenici da svaki par ima pravo na djecu. Oni mogu sami odabrati što je za njih etički prihvatljivo. Zamrzavanje jajnih stanica ipak se danas smatra kao zamrzavanje gameta, a ne života", kaže Šimunić. 

"Smatram da će zakon biti dobar kad dopusti oplodnju svih jajnih stanica dobivenih u postpuku stimulacije jer je to najbolja šansa da postupak uspije. Dokle god postoje ograničenja u tom smislu to nije dobro, to treba mijenjati", kaže Kristina.

Mijenjati se definitivno treba mnogo toga. Primjerice, banka sperme i jajnih stanica u Hrvatskoj ne postoji, iako zakonski za to nema prepreke. Žene bez partnera u Lijepoj našoj ne mogu začeti umjetnom oplodnjom. Nelogično, jer živimo u zemlji u kojoj je 15 posto majki samohrano.

Nelogično je i to što se umjetnoj oplodnji najčešće protive oni koji su užasnuti konstantnim padom nataliteta u Hrvatskoj. Gabriel i Lucian taj su prosjek blago popravili. Umjetno ili prirodno, ni njima ni njihovim roditeljima to nije važno.