
Uploadajte svoje misli na YouTube

U nedavno provedenom eksperimentu znanstvenik dr. Jack Gallant ustvrdio je da je moguće reproducirati videoslike mozgovnih aktivnosti. Znači li to da ćemo uskoro uploadati svoje misli na YouTube?
Znanstvenici su otkrili kako čitati misli – skenirali su mozgovnu aktivnost i potom reproducirali slike onoga što ljudi vide, pa čak i onoga čega se sjećaju.
Premda ovo istraživanje još nije prošlo znanstvenu potvrdu, dr. Gallant i njegova kolegica Shinji Nishimoto koristili su fMRI (funkcionalna magnetska rezonancija) kako bi skenirali mozgove dvoje pacijenata koji gledaju video.
"Računalni program korišten je kako bi istražili veze između konfiguracije oblika, boja i pokreta u videu, te obrasce aktivnosti u pacijentovom vizualnom korteksu", piše
Kasnije su učitali ogromnu količinu videa na YouTube, potrebno je više od 200 dana da se
Naposljetku su koristili softver kako bi promatrali mozgove dvoje pacijenata kako gledaju novi film i reproduciraju što su vidjeli isključivo na temelju neuralne aktivnosti.
Nevjerojatno, ali računalni je program bio u stanju prikazati kontinuirane snimke filmova koje su promatrali, iako uz nejasne slike.
Primjerice, u jednoj sceni u kojoj Steve Martin nosi bijelu košulju, softver je ponovno kreirao njegov oblik i torzo, ali je ispustio druge detalje, kao što je izraz njegova lica.
"Neke scene dekodiraju se bolje od drugih", kaže dr. Gallant.
"Možemo vrlo dobro dekodirati glave koje govore. Međutim, brzo pomicanje kamere preko scene zbunjuje naš algoritam."
Čini se da je ovaj eksperiment prvi primjer da je ponovno oživljenja neka videoscena. Prethodna istraživanja bila su provedena kako bi se preko fMRI-a povratila prostorna sjećanja u hipokampusu.
Ma kako neobično bilo ovo otkriće, mogućnost ponovnog prizivanja sjećanja u videoformi je već predviđena u znanstvenoj fantastici. Mnogi će se sjetiti filma
Kada domaćin (tzv.
Znanstvenici su koristili ovu tehnologiju skeniranja i za mjerenje akademske sposobnosti, odnosno za mjerenje koliko je netko sposoban za akademsku karijeru, zatim za otkrivanje ranih znakova Alzheimerove i drugih degenerativnih bolesti, pa čak i za predviđanje odluke osobe koja će je donijeti čak i prije nego je ta osoba svjesna te odluke.
Ipak, ovakav razvoj znanosti o mozgu ne prolazi bez kontroverzi. U Britaniji su primjerice tehnologiju za funkcionalnu magnetsku rezonanciju kupile neke multinacionalne kompanije, kao što su Unilever i McDonald’s, kako bi istražile kako naša podsvijest reagira na brandove.
Russell Foster, neuroznanstvenik na Oxfordu, kaže da nagli razvoj na ovom području medicinske znanosti dovodi do etičkih dilema.
"To je stari problem; znanje je moć i može se koristiti kako za dobro tako i za zlo", istaknuo je.
















