Jedini spas: Uvode 'harač', podižu PDV, a na bogataše šalju specijalni tim!

Mjere se donose u trenutku kada je Slovenija u teškom stanju: državi će trebati 900 milijuna eura za dokapitalizaciju banaka, pa su sve glasnije spekulacije da bi Sloveniji mogla trebati pomoć zloglasne Trojke - Europske komisije, ECB-a i MMF-a.

Neki mediji čak pišu da Europska komisija, zbog kašnjenja sa sanacijom banaka, čak razmišlja o nekoj vrsti kazne ili prisilne uprave za Sloveniju. Istovremeno, vlada za to nema novca - proračunski deficit ove bi godine mogao doseći 7,8 posto BDP-a.

''Stanje u proračunu je mnogo lošije nego što smo planirali, pa tome odgovaraju i mjere. Luksuz je da možemo odlučivati sami, ali sve su opcije, nažalost, loše'', rekla je premijerka Bratušek.

'Harač' već u srpnju, PDV od siječnja iduće godine

Njezina će koalicija detalje usuglasiti sutra, prije nego što ih u petak pošalje na ocjenu u Bruxelles. Slovenski "harač" trebao bi se uvesti već u srpnju i ubirat će se godinu i pol, no zasad još nije poznato hoće li se obračunavati na bruto ili neto plaće.

Trebao bi biti progresivan - bogatiji će plaćati više, a siromašni manje. Stope će navodno biti od jedan do četiri posto, a porez će biti oblikovan tako da neće povećati ukupno porezno opterećenje za poslodavce, ali će smanjiti raspoloživi dohodak građana, piše Jutarnji list.

Osim kriznog poreza, od 1. siječnja će se povećati i PDV - opća stopa sa 20 na 22 posto, niža sa 8,5 na 9,5.

1. Krizni porez Uvodi se 1. srpnja s rokom trajanja od godinu i pol. Nije još jasno hoće li se računati na bruto ili neto plaću, ali se očekuje da će stope biti od jedan do četiri posto.

2. Povećanje PDV-a Od 1. 1. 2014. opća stopa povećala bi se sa 20 na 22 posto, a niža sa 8,5 na 9,5 posto.

3. Viši porez na nekretnine Od 2014. ili 2015. oporezivala bi se i neka imovina na koju se sada ne plaća porez.

4. Porez na dobit Povećao bi se sa 15 na 17 posto.

5. Privatizacija Prodala bi se Nova kreditna banka Maribor i državni udio u Telekomu.

6. Kresanja u javnom sektoru Broj zaposlenih u javnom sektoru smanjivao bi se za jedan posto godišnje, a pregovara se i o smanjenju plaća.