
Prvi puta presađeno srce genetski modificirane svinje: 'Govorilo se da je to budućnost, no ovo je sadašnjost'

U jednom Amerikancu kuca svinjsko srce. Ne, to nije pokušaj da ga se bilo kako uvrijedi ili okarakterizira - to je stvarnost koju su postigli liječnici sa Sveučilišta Maryland.
Ksenotransplantacija, odnosno presađivanje životinjskih organa u čovjeka, dosad je bio pojam o kojem se govorilo kao o dalekoj budućnosti, no to je postala sadašnjost koja otvara brojna pitanja, ali i potpuno drukčiju perspektivu.
Dok su se pripremali za prvu uspješnu transplantaciju životinjskog organa u čovjeka, ni kirurzi, ni pacijent David Benett nisu znali kako će završiti.
"On je sam rekao: 'Želim živjeti, a ako ne preživim, vi ćete puno naučiti.' I da, volio bih da znamo više. Ali svaki dan uz ovog gospodina puno učimo. I za sada smo sretni zbog odluke da krenemo naprijed, a i on također. Veliki osmijeh je na njegovom licu danas“, rekao je Bartley Griffith s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Marylandu.
Za Davida Benetta srce svinje bila je šansa na dugom štapu, ali ipak jedina, jer ljudskih donora nije bilo.
"Rekli su nam da ima manje od šest mjeseci i da je ovo vrlo
eksperimentalno. Mogao je uopće ne preživjeti ili izdržati jedan
dan ili možda nekoliko dana. Mislim, u ovom trenutku smo u
nepoznatom", kaže Benettov sin, David Benett
mlađi.
"Uvijek se govorilo da je ksenotransplantacija budućnost i da će to uvijek biti. To je citirano više puta. Želim reći da je ksenotransplantacija sada sadašnjost", kazao je Muhammad Mohiuddin s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Maryland.
Bez obzira na etička pitanja koja će sigurno isplivati, ksenotransplantacija bi mogla riješiti problem nedostatka ljudskih organa, a već se istražuje presađivanje svinjske jetre, pluća i bubrega u čovjeka.





















