
'Propast muškosti' ili opasna ideologija? Kako alfa mužjaci i mizogini influenceri razaraju društvo

Od upitnih savjeta za „dating“ do fantazija o muškoj nadmoći: scena mizoginih influencera odavno je prisutna i u Njemačkoj, pokazuje nova studija. Štaviše, njihov broj stalno raste.
"Kako je osvojiti?" - tako glasi naslov jednog blog-teksta. Autor u njemu nabraja „izuzetno efikasne tehnike manipulacije". Slični navodni savjeti za „dating" šire se i po društvenim mrežama - često u kombinaciji s konzervativnim idealima muškosti, piše Deutsche Welle.
„Nemoj da ti govore da trebaš biti drag, nježan, slab i ljevičar. Pravi muškarci su desničari", ispalio je političar desničarske Alternative za Njemačku (AfD) Maximilian Krah još prije dvije godine na TikToku. Taj njegov video ima 1,6 milijuna pregleda. Iza takvih izjava često stoji izražena mizoginija (odbojnost prema ženama). Ovo se u engleskom govornom području naziva „manosphere" (manosfera ili muška sfera). Teme, koje se tu obrađuju, kreću se od coachinga muškosti i savjeta za samopoboljšanje, preko fantazija o muškoj dominaciji, pa sve do ekstremne mržnje prema ženama.
Često seksistički pogled na odnose
U jednoj studiji sada se po prvi put pod povećalo stavljaju ove online-mreže na njemačkom govornom području. Istraživači sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu u suradnji s berlinskim Institutom za strateški dijalog (ISD) razgovarali su sa stručnjacima i analizirali profile na društvenim mrežama sa mizoginim sadržajem. Zaključak: strukture i narativi u Njemačkoj slični su onima u međunarodnim mizoginim mrežama. A ta scena se širi i raste.
Popularni među mladim muškarcima su i tzv. pickup artisti, koji se često predstavljaju kao dating-coachevi. Njihovi savjeti zapravo imaju za cilj manipulaciju ženama i izbjegavanje njihovog eventualnog otpora pri upoznavanju, objašnjava politolog Dominik Hammer iz ISD-a, koji je bio jedan od glavnih autora studije. Iza toga se često kriju seksističke predodžbe o odnosima među spolovima.
„U ovom spektru postoji i svojevrsni prelaz prema tzv. coachingu muškosti, gdje se problemi muškaraca pokušavaju riješiti jačanjem dominantnog oblika muškosti", kaže ovaj stručnjak za radikalizaciju.
Oplakivanje "propasti muškosti"
Pickup artisti i coachevi muškosti su samo dvije grupe koje spadaju pod širi pojam sfere muškosti. Poznate grupe su i tzv. inceli (involuntary celibates – muškarci koji ne mogu stupiti u seksualne odnose i prisiljeni su živjeti u jednoj vrsti celibata zbog čega razvijaju mržnju prema ženama), kao i tzv. borci za prava muškaraca (men's rights activists).
Sve ove grupe, prema navodima Dominika Hammera, dijele osnovno uvjerenje da je došlo do „propasti muškosti" – krize u kojoj suvremeni muškarci više nisu jaki kao nekada, nego su smekšani slabići. Ova priča o krizi često se povezuje s tezom da društvo danas favorizira žene, tzv. „ginokracija". Feminizam i liberalne društvene norme su, prema ovom narativu, krivi su što su muškarci izgubili dominantnu poziciju i sada su navodno diskriminirani.
Ideal zajednice u čijem središtu je „manosfera" jest društvo u kojem muškarci dominiraju nad svim drugim rodnim identitetima. To pokušavaju opravdati s jedne strane tradicijom, a s druge pseudoznanstvenim interpretacijama evolucijske biologije, kaže Hammer.
Studiju berlinskih istraživača komunikolog Jacob Johanssen s britanskog sveučilišta St. Mary's smatra važnom.
„Pokazano je da mizogini sadržaji nisu samo globalna pojava, nego su prisutni i na njemačkom govornom području."
Iako mržnja prema ženama na internetu nije novi fenomen, u posljednjih nekoliko godina primjećuje se jaka popularizacija i sve veće širenje takvih sadržaja.
Inceli i „alfa mužjaci"
Mizogina ideologija potiče i nasilje – posebno je incel-scena poznata kao radikalna i opasna. Njoj se pripisuje više smrtonosnih nasilnih djela, najviše u Sjevernoj Americi, ali i u Europi i Njemačkoj. „Iako se u ovom spektru može primijetiti ogroman bijes, nisu svi inceli nasilni", kaže Hammer.
Manosfera je vrlo raznolika, kako među grupama, tako i unutar njih samih. Zbog toga je teško napraviti jasnu hijerarhiju: tko je najopasniji ili najradikalniji?
Samoprozvani „alfa mužjak" Andrew Tate, američko-britanski influencer optužen za silovanje, eksploataciju i trgovinu ljudima, za mnoge pripadnike njemačke manosfere predstavlja uzor. Njegovim putem idu i tzv. „njemački alfa mužjaci" koji preko YouTubea, Instagrama i TikToka šire mizogino viđenje svijeta.
Obrazovanjem protiv stereotipa
Osim pomoći ženama koje su pogođene nasiljem, stručnjaci naglašavaju važnost obrazovanja i ranog razotkrivanja mizoginih narativa. U školama bi se trebalo govoriti i o tome da se ne smije ignorirati nečije „ne" i da se ne treba dalje pokušavati.
Johanssen kaže: „Nastavni planovi trebaju sadržavati lekcije i razgovore o mizoginiji, pornografiji, seksualnom nasilju, datingu i romantici, kao i međusobnoj povezanosti tih tema."
Također, pseudo-znanstvene tvrdnje koje se često koriste kao opravdanja trebaju se kritički analizirati i razjasniti – jer takvi „znanstveni" argumenti mogu djelovati posebno uvjerljivo.
Na kraju, potrebna su i daljnja istraživanja ove scene – da bi se točno razumjele opasnosti koje iz nje proizlaze.
Oni se često povezuju zajedničkim nastupima na društvenim mrežama, gostovanjima u podcastima i slično. Njemačka scena se jako oslanja na englesku, kaže Hammer. Cijeli narativi, koncepti i izrazi se preuzimaju. Mnogi se nazivaju „red pilled", izraz koji potiče iz filma „Matrix", u kojem uzimanje crvene pilule u prenesenom smislu znači „uočiti pravu stvarnost". Ovdje postoji i direktna veza s američkom krajnjom desnicom (alt-right), čiji se pripadnici također nazivaju „red pilled".
Influenceri koriste nesigurnost muškaraca
Zašto su ovakve ideje sve popularnije? Zajednice manosfera i influenceri na društvenim mrežama ciljaju na nesigurnost mladih muškaraca koji traže odgovore, objašnjava Johanssen.
„Mladići imaju pitanja o muškosti i temama koje se javljaju u tinejdžerskim godinama. Mnogi su možda doživjeli odbacivanje, pate od psihičkih problema ili se smatraju ružnima i neuspješnima."
Posebno na TikToku se mizogini sadržaji brzo šire, često bivaju viralni. Zbog toga bi društvene mreže morale biti zakonski pozvane na odgovornost, ako ne zaštite žene i djevojke, kaže Johanssen.
I autori studije zahtijevaju regulativu na razini EU-a, kako se ekstremna mržnja prema ženama ne bi dalje širila internetom.
POGLEDAJTE VIDEO: Koliko je 'Adolescencija' šokirala Hrvatsku? Tinejdžeri padaju pod utjecaj mizoginih influencera
















