Kada su se prošlog petka (4. srpnja) njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul i njegov kineski kolega Wang Yi prvi put susreli u Berlinu i govorili o „konstruktivnom dijalogu“, nisu mogli znati da se samo dva dana ranije dogodio ozbiljan vojni incident između oružanih snaga dviju zemalja – na području Crvenog mora, piše Deutsche Welle.

Incident je bio toliko ozbiljan da je njemačko Ministarstvo vanjskih poslova u utorak (8. srpnja 2025.) pozvalo kineskog veleposlanika na razgovor – što se smatra jednom od najoštrijih diplomatskih mjera kojom zemlja domaćin izražava ozbiljno nezadovoljstvo.

Njemačka optužuje Kinu da je kineska fregata laserskom zrakom ciljala njemački izviđački zrakoplov iznad Crvenog mora.

Kineski ratni brod koji je više puta viđen u tom pomorskom području – „bez ikakvog razloga i bez prethodnog uspostavljanja kontakta“ – osvijetlio je laserom njemačku izviđačku letjelicu koja je bila na rutinskoj misiji, priopćio je glasnogovornik njemačkog Ministarstva obrane. „Upotrebom lasera ratni brod je svjesno prihvatio rizik ugrožavanja ljudi i opreme“, dodao je glasnogovornik. Zrakoplov je uspješno sletio, a letačke operacije u međuvremenu su nastavljene.

Za sada nije objavljeno koju vrstu lasera je kineska mornarica usmjerila prema njemačkom zrakoplovu. Teoretski, laseri mogu služiti kao daljinomjeri u sustavima za navođenje, ali i kao sredstva za zasljepljivanje. U vojnom kontekstu osvjetljavanje letjelice laserom smatra se najmanje prijetnjom ili zastrašivanjem.

„Dovođenje njemačkog osoblja u opasnost i ometanje misije potpuno su neprihvatljivi“, poručilo je Ministarstvo na mreži X.

Peking je u srijedu (9. srpnja) odbacio optužbe. Tvrdnje iz Njemačke „ne odgovaraju činjenicama“, izjavio je glasnogovornik kineske vlade.

Europska misija Aspides

Prema informacijama iz Njemačke, riječ je o njemačkom zrakoplovu za nadzor pomorskog prostora koji djeluje u sklopu misijeEuropske unije Aspides, čije je djelovanje usmjereno na Crveno more. Cilj misije je zaštita civilne pomorske plovidbe od napada Huti milicije iz Jemena, koja održava blisku vojnu suradnju s iranskim režimom. Prema aktualnom mandatu Bundestaga u misiji može sudjelovati do 700 njemačkih vojnika. Trenutačno ih je raspoređeno oko 30.

Njemački Spiegel izvijestio je da je sporni zrakoplov bio unajmljen. Letjelicom su upravljala dva civilna pilota, a na letu su mogla biti do četiri pripadnika njemačkih oružanih snaga. Prema saznanjima Spiegela, kineski časnici prilikom približavanja nisu koristili frekvenciju za hitne slučajeve.

STRAH OD INVAZIJE /

Pokrenute najveće vojne vježbe u povijesti države: Mobilizirat će 22 tisuće rezervista

Kineski stručnjak podsjeća na incident iz prošle godine

Kriza u Crvenom moru posljedica je rata u Pojasu Gaze, tvrdi Yuan Zhou, direktor kineskog Pomorskog instituta. „Samo primirje u Pojasu Gaze može poboljšati situaciju u Crvenom moru. Njemačka se brine zbog kineskog vojnog prisustva i vidi ga kao 'remetilački faktor' u regiji. U stvarnosti, Berlin strahuje od slabljenja zapadne vojne nadmoći na Bliskom istoku.“

Yuan dovodi u pitanje pouzdanost njemačkog sustava za prepoznavanje ciljeva i podsjeća na incident iz veljače 2024. kada je njemačka fregata Hessen u Crvenom moru gotovo srušila američki dron – što se nije dogodilo samo zahvaljujući zakazivanju tehnike.

Prema tadašnjem priopćenju njemačkog Ministarstva obrane, američka letjelica ušla je u operativnu zonu Hessena velikom brzinom, bez oznake za identifikaciju prijatelj-neprijatelj i bez prethodne najave. „Možda se i njemački izviđački zrakoplov još jednom prevario“, pita se Yuan. Prema njegovu mišljenju, Kina će ponuditi razgovore kako bi se incident rekonstruirao.

I Njemačka je zainteresirana za razgovor, potvrdio je sredinom svibnja u Berlinu njemački ministar obrane Boris Pistorius prilikom susreta s kineskim kolegom Dongom Junom.

Na kinesku inicijativu za razgovor Njemačka je pozitivno odgovorila „radi jačanja međusobnog razumijevanja i transparentnosti, izbjegavanja nesporazuma i pogrešnih procjena, kao i razmjene mišljenja o gorućim sigurnosnim izazovima“, navodi se iz njemačkog Ministarstva obrane.

Kina štiti trgovačku rutu u Adenskom zaljevu

Na temelju rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, Kina od 2008. šalje ratne brodove u Adenski zaljev – tjesnac između izlaza iz Crvenog mora i Arapskog mora. Riječ je o jednoj od ključnih globalnih trgovačkih ruta, koja je dugo bila na meti pirata.

Značaj kineskog vojnog prisustva na ovom području dodatno je porastao nakon izbijanja rata između Izraela i terorističke organizacije Hamas. Prije mjesec dana izbili su i oružani sukobi između Izraela i Irana.

Kao saveznik Irana, islamistička Huti milicija iz Jemena – koja se nalazi na sjevernoj obali Adenskog zaljeva – napada trgovačke brodove koji plove pod zastavama izraelskih saveznika. Ova milicija, koju pretežno financira Iran, kontrolira najveći dio teritorija Jemena.

Zbog toga Europska unija od 2024. šalje ratne brodove kako bi štitila trgovačke brodove od napada Huti milicije. I američki nosači zrakoplova redovito patroliraju tim vodama. Unatoč dogovoru o prekidu vatre sa SAD-om iz svibnja, Huti i dalje napadaju brodove. U utorak (8. srpnja) objavljeno je da je milicija izvela još jedan napad, bilo je i ljudskih žrtava.

Prema tvrdnjama pobunjenika iz Jemena – oni ne napadaju kineske i ruske brodove.

No zbog nižih poreza većina kontejnerskih brodova u vlasništvu kineskih brodarskih kompanija registrirana je u Panami, na Bermudima ili Bahamima, navodi se u izvještaju Centra za međunarodnu pomorsku sigurnost (CIMSEC) iz američke savezne države Maryland. „Budući da je teško utvrditi stvarno vlasništvo nad brodovima, samo je pitanje vremena kada će biti pogođen brod u kineskom vlasništvu ili s kineskim mornarima“, navodi se u izvješću CIMSEC-a.

Zbog toga kineska mornarica redovito prati trgovačke brodove kroz Crveno more.

Svoju 47. misiju kineska mornarica započela je u prosincu 2024. U sastavu te formacije nalaze se dvije fregate kao i brod za opskrbu. Na brodovima se nalazi oko 700 mornara. Flotila je također opremljena s dva borbena helikoptera i desecima pripadnika specijalnih postrojbi.

Ti ratni brodovi trenutačno su usidreni u kineskom logističkom centru u istočnoafričkoj državi Džibuti, na zapadnoj obali Adenskog zaljeva. Riječ je o prvoj inozemnoj vojnoj bazi kineske mornarice. Prema statistici kineskog Ministarstva obrane, od početka misije do danas kineski brodovi su ispratili oko 7.200 trgovačkih brodova iz Kine i drugih zemalja kroz Adenski zaljev.

Kina i geopolitički kontekst

Iako misije Kine i Zapada u Crvenom moru zapravo imaju isti cilj – zaštitu trgovačkih brodova – Kina je odbila sudjelovati u zajedničkoj vojnoj operaciji predvođenoj Zapadom. Umjesto toga, želi vlastitim vojnim prisustvom u Adenskom zaljevu poslati jasnu poruku: riječ je o „aktivnijem i ofanzivnijem pristupu u obrani kineskih interesa na međunarodnoj razini“, kaže Helena Legarda iz berlinskog think-tanka MERICS, koji se bavi kineskom politikom.

Kinesko vodstvo pažljivo prati razvoj događaja u regiji i moguće posljedice po kinesku stabilnost i nacionalnu sigurnost, ali se istovremeno bavi i širim strateškim i geopolitičkim ambicijama. „Kina optužuje Zapad da pokušava obuzdati i usporiti njezin uspon, da se miješa u njezine unutarnje poslove i snosi dio odgovornosti za nestabilnost u kineskom susjedstvu", dodaje Legarda.

„Peking vidi niz izazova koji proizlaze iz međunarodnog okruženja, ali i niz strateških prilika za novi svjetski poredak koji odgovara kineskom narativu: 'Istok se uzdiže, a Zapad propada'“, zaključuje stručnjakinja iz MERICS-a Helena Legarda.

POGLEDAJTE VIDEO: Cijeli svijet se naoružava kao nikada, a što radi Hrvatska?