'Vlasti moraju obratiti pozornost na ovo, posljedice su ozbiljne'

Čak više od 2000 opasnih dezinformacija koje su se proširile internetom u barem 87 zemalja otkrila je studija objavljena u Američkom časopisu za tropsku medicinu i higijenu. Tim sastavljen od znanstvenika iz raznih institucija diljem svijeta pregledao je dezinformacije o novom koronavirusu temeljene na glasinama, stigmatizaciji i teorijama zavjere, koje su se pojavile od nove godine, pa sve do 5. travnja.

Najraširenije od svih su bile glasine, odnosno neprovjerene tvrdnje koje kruže mrežom, a usredotočene su na COVID-19. One čine čak 89 posto od 2311 analiziranih dezinformacija, a uključuju tvrdnje o "čudotvornom izlječenju", pijenjem bjelančevina te kravljeg urina i izmeta ili "eliksira" od devine mokraće pomiješane s vapnom.

Stigmatizacija dovela do širenja zaraze

Oko 7,8 posto lažnih vijesti o liječenju koronavirusa nastalo je na temelju teorija zavjere, odnosno izjava, tvrdnji i rasprava o podrijetlu SARS-Cov-2 i njegovim zlonamjernim ciljevima. One uključuju, između ostalog, i to da je Bill Gates pustio koronavirus kao biološko oružje, kojim bi omogućio zaradu od prodaje cjepiva Donaldu Trumpu, koji je, pak, virus poslao u Iran kako bi "nanio štetu njihovoj kulturi i časti".

Stigme, odnosno "društveno konstruirane pojave kroz koje su osobe izravno ili neizravno označene svojom bolešću, izloženostima, poviješću putovanja i etničkim porijeklom, što dovodi negativnih radnji i diskriminacije", zauzimaju 3,5 posto studije, koja je otkrila da su u nekoliko zemalja Azijati, čak i zdravstveni djelatnici, bili izloženi nasilju i fizičkim napadima, nakon što se doznalo da se virus proširio iz Kine. Ukrajinci su čak kamenovali autobus s ljudima evakuiranima iz Wuhana. Stigmatizacija je u mnogim zemljama pridonijela širenju zaraze, jer mnogi ljudi nisu bili skloni testirati se, a drugi su skrivali svoje simptome i kontakte tijekom liječničkih pregleda.

Liječenje klorom i čistim alkoholom

Iako su glasine i zavjere uglavnom bile bezopasne, bilo je i onih, poput savjeta da se "prskanjem klora po tijelu može spriječiti infekciju koronavirusom", koje su izrazito opasne. Početkom ožujka se, primjerice, u Južnoj Koreji proširila glasina da ispiranje usta slanom vodom može spriječiti širenje zaraze, što, naravno, nije točno. Štoviše, u jednoj je crkvi zabilježeno više od 100 slučajeva zaraze, jer je vjernicima kontaminirana slana voda bila prskana direktno u usta.

"Popularni mit da konzumiranje visoko koncentriranog alkohola može dezinficirati tijelo i ubiti virus kruži različitim dijelovima svijeta. Nakon ove dezinformacije, oko 800 ljudi je umrlo, dok je 5.876 hospitalizirano, a 60 ih je razvilo potpunu sljepoću nakon što su pili metanol kao lijek koronavirusa", napisali su autori studije.

Dodaju da za suočavanje s lažnim i opasnim porukama nije dovoljno da ih vlade formalno odbacuju, već bi trebale angažirati medijske kuće da šire točne informacije.

"Dezinformacije potaknute glasinama, stigmama i teorijama zavjere mogu imati ozbiljne posljedice na javno zdravstvo ako im se da prioritet nad znanstvenim smjernicama. Vlade i druge agencije moraju razumjeti obrasce glasina, stigmi i teorija zavjera vezanih uz COVID-19 koje kruže svijetom kako bi mogle razviti odgovarajuće poruke o rizicima", zaključio je tim istraživača.