More i prekomjerni turizam je ubijaju, građani u očaju: 'Ako nam ne pomognete...'

Gondole, kanali i svi ti mostovi. Za mnoge turiste, Venecija je upravo to – i samo to: plutajući grad stvoren za Instagram. Za druge, ona je simbol pretjerivanja suvremenog svijeta – grad pretvoren u tematski park, izgažen masovnim turizmom i ispražnjen zbog pretvaranja stanova u apartmane za iznajmljivanje. Statistika je neumoljiva. Veneciju svake godine posjeti oko 30 milijuna turista, dok je broj stalnih stanovnika pao na manje od 50.000, piše CNN.

Venecijanci koji žele ostati u svom gradu suočavaju se s manjkom stambenog prostora – jer su mnoge kuće pretvorene u turističke apartmane – nedostatkom dućana za svakodnevni život i manjkom poslova za one koji nisu dio turističke industrije.

U međuvremenu, posjetitelji i dalje pristižu i objavljuju slike kanala na Instagramu. Procjenjuje se da oko 90 posto njih dolazi na jednodnevne izlete – što znači da ne zauzimaju dragocjeni stambeni prostor, ali koriste gradske resurse, ostavljajući pritom gotovo ništa lokalnoj ekonomiji. Nije ni čudo što neki Veneciju nazivaju "umirućim" i "tonućim" gradom, kaže Simone Venturini, gradski vijećnik za turizam, u dokumentarcu CNN-a The Whole Story: Saving Venice.

PRVI U SVIJETU /

Venecija podigla cijenu ulaznica za jednodnevni izlet: Evo koliko sada koštaju

Mjere i inicijative za spas grada

Mjere gradske vlasti – poput probnog uvođenja naknade od 5 eura za jednodnevne posjetitelje 2024., koja će se ponoviti i 2025., te tzv. "pametne kontrolne sobe" koja prati kretanje turista – izazvale su različite reakcije, ali mnogi Venecijanci sami poduzimaju korake kako bi očuvali život kakav poznaju.

Štoviše, mnogi surađuju s posjetiteljima, nadajući se da će masovni turizam zamijeniti održivijim pristupima. Tako je Emanuele Dal Carlo 2018. pokrenuo Fairbnb – platformu za najam smještaja isključivo u vlasništvu lokalnih stanovnika.

Jedan od glavnih razloga zašto Venecijanci napuštaju grad je upravo nedostatak stambenog prostora. Prema podacima Inside Airbnb-a, u Veneciji je trenutačno registrirano 8.322 oglasa, od čega je 77 posto za cijele nekretnine. Dvije trećine domaćina ima više oglasa – što znači da ne iznajmljuju samo jednu sobu ili stan svoje pokojne none.

"Nemamo ništa protiv privatnog vlasništva, ali ako iznajmljujete 20 kuća samo turistima, onda postajete problem svojoj zajednici", kaže Dal Carlo, koji je i sam napustio Veneciju i preselio se na kopno, svega desetak minuta vožnje vlakom i trajektom od središta grada.

Na Fairbnb-u, svi iznajmljivači moraju biti lokalni stanovnici, a broj nekretnina koje mogu oglašavati je ograničen. Osim toga, 50 posto naknada platforme ulaže se u lokalne projekte u samoj destinaciji.

Turistima se možda čini da ne rade štetu unajmljujući običan stan na nekoliko dana, ali s obzirom na rapidan pad dostupnog smještaja za lokalce, Dal Carlo upozorava da se približavamo točki bez povratka. "Neće biti druge Venecije. Ako pomognete da se ovo mjesto nepovratno promijeni – više ga nećemo moći vratiti", kaže.

Očuvanje tradicije

Drugi stanovnici bore se protiv propadanja čuvanjem tradicije. Elena Almansi prakticira voga alla veneta – tehniku veslanja stojeći, koju Venecijanci stoljećima koriste za plovidbu lagunom. Kao natjecateljica na regatama, dio je ženske grupe koja nudi lekcije veslanja u sklopu inicijative Row Venice, koja turiste vodi kroz kanale grada, onako kako se grad prvotno trebao doživjeti – s vode.

Tu je i Matteo Silverio, čiji startup Rehub koristi otpadne materijale s Murana, poznatog po izradi stakla, i uz pomoć 3D pisača pretvara ih u umjetničke predmete, uključujući posuđe.Michela Bortolozzi, dizajnerica koja se tijekom pandemije vratila iz inozemstva u svoj rodni grad, otvorila je dućan Relight Venice. Proizvodi koje stvara podsjećaju na suvenire, ali nose dublju poruku.

Njezini najpoznatiji proizvodi su svijeće i sapuni u obliku arhitektonskih detalja venecijanske gotike. Prve proizvode napravila je kao lizalice u obliku slavnih stupova Duždeve palače. "Pitanje je bilo: Želiš li to konzumirati ili sačuvati?", pita se. "Poruka je da je Venecija ljepša od bilo kojeg proizvoda – ne možemo je ponovno sagraditi niti kupiti". Nada se da će i drugi mladi otvoriti slične projekte: "Ako se borimo – možemo i ostati".

Vrijeme istječe

Je li već prekasno za spas Venecije? Ne, smatra Fabio Carrera, čiji Venice Project Center pri sveučilištu Worcester Polytechnic Institute u Massachusettsu već od 1988. proučava probleme grada. Rođen u Veneciji, danas dijeli vrijeme između Italije i SAD-a.

"Mislim da su ljudi počeli shvaćati da je turistička karta previše puta odigrana, i doći će do preokreta", kaže, spominjući nedavne prosvjede na Mallorci i Kanarskim otocima kao znak buđenja lokalnih zajednica. "Neobično sam optimističan“, dodaje.

Carrerin tim proučava načine kako poboljšati život u gradu – od uvođenja dostavnih ruta brodovima koje bi smanjile moto ondoso (valove koje proizvode brodovi, a koji oštećuju temelje grada), do mogućnosti uzgoja mikroalgi u laguni.

PROCURILO RJEŠENJE /

Venecija će turistima naplaćivati 5 eura da uđu u grad, kako bi to prošlo kod nas? Evo što kažu turisti: 'Ne, ne. Nećemo platiti...'

Laguna je istovremeno blagoslov i prokletstvo Venecije. Voda je omogućila da grad postane pomorska sila u srednjem vijeku i renesansi, sjedište najdugovječnije republike u povijesti.

Ali industrijski rezovi kroz lagunu, porast prometa i podizanje razine mora zbog klimatskih promjena uzrokovali su češća i ozbiljnija poplavljivanja. Godine 2020. u funkciju su puštene pregrade MOSE – sustav za obranu od poplava, čija izgradnja traje od 1988. Iako su trebale biti podizane nekoliko puta godišnje, već u prvih 14 mjeseci korištene su 33 puta.

Svako podizanje košta oko 200.000 eura, a osim financijskih troškova, to utječe i na prirodnu cirkulaciju lagune, koja se dva puta dnevno sama čisti. Kada se pregrade podignu, zatvara se i pristup luci – jednoj od najvažnijih u Italiji.

TUŽNI PRIZORI /

VIDEO Venecija dugo nije bila ovakva. Kanali počeli presušivati, pogledajte kako sada izgleda grad

Društveni problem Venecije

Dok znanstvenici traže rješenja za lagunu, Carrera se fokusira na društvene probleme – prvenstveno nedostatak stanovnika. Vjeruje da bi bolji javni prijevoz privukao ljude da žive u Veneciji.

"Velika bi razlika bila kad bismo imali, recimo, podzemnu željeznicu o kojoj se govorilo. Mogli biste živjeti u Veneciji i brzo stizati do posla na kopnu. Oko Venecije već ima posla – posebno u visokim tehnologijama".

Dal Carlo se slaže da je ključ u privlačenju ljudi koji nisu povezani s turizmom. "Važno je zadržati ljude koji su pametni, poduzetni – jer to je u genima ovog grada", kaže. "Venecija nikad nije bila samo grad trgovaca i iznajmljivača. Ali to je ono u što se pretvorila".

OTKRIVEN MISTERIJ /

Evo zbog čega je slavni venecijanski kanal Grande postao fluorescentno zelen

Bortolozzi vjeruje da odgovorni turizam može pomoći: "Mislim da je važno da stranac upozna nekog lokalnog, nauči nešto o kulturi, tradiciji, o našim problemima i sreći… i možda će tada drugačije doživjeti Veneciju – i pomoći nam da je sačuvamo".

Cesare Perris, vlasnik Squero San Isepo, jednog od posljednjih brodogradilišta u gradu, boji se da je možda već prekasno – ali dodaje da, ako nije, učinak bi mogao biti ogroman. Citira prijatelja koji kaže: "Ako uspijemo pronaći način da turisti dođu u Veneciju, a da je ne unište – možda pronađemo rješenje za spas svih gradova na svijetu".

POGLEDAJTE VIDEO: RTL na najvećem karnevalu u Europi! Zašto je Venecija u znaku legendarnog ljubavnika Casanove?