
Kuha se novi sukob, jedna strana više ne bira riječi: 'Oni su naša najveća prijetnja!'

U demonstraciji svoje moći, Kina sve češće provocira Japan, svog prastarog rivala Dalekog istoka. A Tokio je zabrinut i zbog sve bližih spona Kine, Rusije i Sjeverne Koreje
Japanska vlada više ne bira riječi: „Kina predstavlja dosad neviđenu i najveću stratešku prijetnju Tokiju i njegovim saveznicima.“ Najnovija bijela knjiga japanskog ministarstva obrane usredotočuje se na trenutačne prijetnje toj otočnoj državi. U dokumentu se konstatira kako Peking širi područja za svoje vojne operacije i postaje sve samouvjereniji. „Međunarodna zajednica suočena je s najvećim izazovima od završetka Drugog svjetskog rata. Pojačane kineske vojne aktivnosti ozbiljno ugrožavaju sigurnost Japana.“
Kako javlja Deutsche Welle, zabrinutost dodatno izaziva i sve snažniji vojni potencijal Sjeverne Koreje te njezin sve dublji sigurnosni i gospodarski savez s Rusijom. Sjeverna Koreja šalje svoje vojnike na zapadni ruski front u ratu protiv Ukrajine. Zauzvrat, režim u Pjongjangu dobiva i vojnu tehnologiju.
„Prošle godine zabilježeno je znatno više aktivnosti u kojima su sudjelovale Kina, Sjeverna Koreja i Rusija. Nije iznenađenje što je Japan sada mnogo izravnije izrazio svoju zabrinutost“, kaže Ryo Hinata-Yamaguchi, profesor na Institutu za međunarodnu strategiju Tokijskog međunarodnog sveučilišta.
Spona Kine, Rusije i Sjeverne Koreje
Yakov Zinberg, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Kokushikan u Tokiju, kaže da najnovija bijela knjiga također ukazuje na sve veću zabrinutost zbog mogućnosti da Kina sklopi vojni savez sa Sjevernom Korejom i Rusijom: „Kina i Rusija posljednjih su godina izvele niz vojnih vježbi na moru i u zraku. Smatram vrlo izglednim da će takvih zajedničkih vježbi ubuduće biti još više“, kaže Zinberg.
Kina i Rusija žele zajedno pokazati svoju moć u Aziji i tako odvratiti zemlje poput Japana od aktivnijeg suprotstavljanja. Tijekom jedne vježbe 2024. zajednička flota kineskih i ruskih ratnih brodova oplovila je japanski arhipelag. „Od tada je Japan iznimno zabrinut zbog vlade SAD-a. O Washingtonu ovisi sigurnost Japana, ali je američki predsjednik Donald Trump jednostavno nepredvidiv“, konstatira Zinberg.
Opasni susreti u Istočnom kineskom moru
U posljednje vrijeme je sve češće dolazilo do opasnih susreta japanskih i kineskih borbenih zrakoplova. U kolovozu 2024., prvi put otkad se počelo bilježiti takve incidente 1958., jedan kineski izviđački vojni zrakoplov povrijedio je japanski zračni prostor. Japanski lovci poletjeli su kako bi ga presreli. Tokio je u znak prosvjeda zbog toga pozvao na razgovor otpravnika poslova kineskog veleposlanstva u japansko ministarstvo vanjskih poslova.
Početkom lipnja kineski su lovci izvodili opasne manevre iznad Tihog oceana. Kina je tada u međunarodnim vodama izvodila vježbu s dva nosača zrakoplova. Kad se približio japanski pomorski izviđački zrakoplov tipa P-3C, s kineskog nosača zrakoplova Shandong poletio je presretač tipa J-15 i počeo ga pratiti. Potjera je trajala oko 80 minuta, u nekim trenucima je kineski je zrakoplov bio udaljen manje od 45 metara od japanskog. Dva dana kasnije dogodio se još jedan gotovo identičan incident.
Nedavno (7. srpnja 2025.) je kineski jurišni bombarder tipa JH-7 pratio japanski nadzorni zrakoplov YS-11EB u međunarodnom zračnom prostoru iznad Istočnog kineskog mora. Prema podacima japanskog ministarstva obrane, kineski je zrakoplov prišao na svega 30 metara. Idućeg je dana zabilježen još jedan sličan incident.
Tokio je preko diplomatskih kanala izrazio „ozbiljnu zabrinutost" zbog tih „neopravdanih približavanja". Peking je odbacio prigovor i optužio Japan kako se „približava i špijunira kineske vojne vježbe" iako se sve odvijalo u međunarodnim vodama.
Stari spor i oko otočja Senkaku
Kineska je obalna straža i dalje prisutna oko otočja Senkaku, koje Kina naziva Diaoyu. Tim nenaseljenim otocima u Istočnom kineskom moru upravlja Japan, ali Kina polaže pravo na njih. Tokio svake godine bilježi stotine kineskih incidenata na tom području. Uz to je u blizini otoka otkrivena i velika kineska plutača.
„Uz sve te aktivnosti, Kina se sve samouvjerenije ponaša i u Južnokineskom moru i u Tajvanskom tjesnacu. Intenzitet stalno raste", upozorava politolog Hinata-Yamaguchi.
Peking je brzo reagirao. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da tokijska bijela knjiga sadrži „iskrivljenu sliku Kine" i širi „neutemeljen strah od navodne kineske prijetnje". Glasnogovornik ministarstva Lin Jian podsjetio je Japan na njegovu ratnu krivnju koju „Azija nikad nije temeljito obradila nakon 1945.“. Godine 2025. obilježit će se 80. obljetnica završetka Drugog svjetskog rata. „To je uspjeh kineskog naroda protiv japanske agresije“, rekao je Lin. Početkom rujna Peking će tu obljetnicu obilježiti velikom vojnom paradom. Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je svoj dolazak.
„Pozivamo Japan da temeljito preispita svoje ratne zločine, izvuče pouke iz povijesti i prestane tražiti izgovore za svoju vojnu obnovu izmišljajući ‘napetosti’ u susjedstvu“, citirao je nacionalistički list Global Times glasnogovornika Lina.
I Japan se želi bolje naoružati
No dok su osvajanja i zločini Japana u Drugom svjetskom ratu dobro poznati, sukobi i prijetnje između te dvije zemlje sežu duboko u prošlost. Samo jedan od brojnih primjera: pokušaj invazije Kine na Japan u 13. stoljeću je spriječen praktički "božanskim vjetrom", Kamikaza kako Japanci zovu tajfun koji se iznenada podigao i koji je dobrim dijelom uništio kinesku ratnu flotu.
Mirovni ustav, donesen nakon rata pod američkom okupacijskom upravom, zabranjuje Japanu formiranje vlastite vojske. Zbog toga se japanske oružane snage nazivaju Snage samoobrane i po ustavu ne smiju sudjelovati u oružanim sukobima. Bijela knjiga potvrđuje da je Japan na dobrom putu da do 2027. poveća izdatke za obranu s trenutačnih 1,8 posto BDP-a na dva posto.
U transatlantskom vojnom savezu NATO-u predsjednik Donald Trump traži da države članice izdvajaju pet posto BDP-a za obranu. To se očekuje i od američkih saveznika u Aziji. Japan je još daleko od tog cilja, ali bijela knjiga – prema riječima Hinate-Yamaguchija – sadrži jasnu poruku Washingtonu.
„Čita li se između redaka, može se shvatiti kako Tokio poručuje SAD-u da japanska vlada čini sve što je u njezinoj moći da preuzme veću odgovornost za vlastitu obranu – i da želi da joj SAD kao saveznik i partner i dalje vjeruje.“
POGLEDAJTE VIDEO Je li ovo kraj kineskog giganta? Iz Hrvatske poruka: 'Stvaramo si dodatni problem'
















