Prvi električni komercijalni zrakoplov, točnije hidroavion na električni pogon kanadske tvrtke Harbour Air, nastao u suradnji s kompanijom magniX, ušao je u utorak, po riječima njegovih proizvođača u povijest zrakoplovstva uspješno poletjevši iz Vancouvera sa šest putnika na kratak trominutni probni let.

Harbour Air sa sjedištem u Vancouveru, koji sebe reklamira kao najveću zrakoplovnu kompaniju za hidroavione u Sjevernoj Americi, i proizvođač električnih pogonskih sustava sa sjedištem u Seattlu, magniX, testirali su putnički zrakoplov za šest putnika DHC-2 de Havilland Beaver na rijeci Fraser u blizini Richmonda.

Žutom letjelicom koju pokreće 750 konjskih snaga pilotirao je izvršni direktor i utemeljitelj tvrtke Harbour Air Greg McDougall. 

"Danas smo ispisali povijest", stoji u njegovu priopćenju. 

Kanada ima iznimnu ulogu u povijesti zrakoplovstva, a danas možemo biti ponosni na prekretnicu kojoj svjedočimo jer ovaj let označava početak nove ere u zrakoplovstvu, kazao je McDougall.

"U prosincu 1903. braća Orville i Wilbur Wright pokrenula su novu eru prijevoza. Kao konstruktori i graditelji zrakoplova i pioniri zrakoplovstva izgradili su prvi avion na motorni pogon", podsjetio je Roei Ganzarski, predsjednik uprave magniX-a. "A i mi danas, 116 godina kasnije, prvim komercijalnim zrakoplovom na ​​električni pogon pokrećemo novu, električnu eru u povijesti zrakoplovstva."

Uprava australske tvrtke magniX, koja je na Salonu automobila održanom početkom godine u Parizu predstavila novi pogonski sustav, kaže da su ga njezini njezini inženjeri osmislili nastojeći pružiti "čist i učinkovit način napajanja zrakoplova pogonskim gorivom".

Probni let prvi je korak u dobivanju certifikata za električni zrakoplov za komercijalnu upotrebu, stoji u zajedničkom priopćenju dviju tvrtki te se dodaje da je to istodobno prvi korak u izgradnji "prve komercijalne električne zrakoplovne flote u svijetu".

Harbor Air nada se da će cjelokupnu flotu uspjeti oformiti do 2022. godine, pod uvjeom da se zajamči njihova sigurnost i da se dobiju sva regulatorna odobrenja.

Prijelaz na električni pogon u zračnome prometu mogao bi pridonijeti smanjenju emisije ugljika, jednog od najvećih zagađivača.

Taj je prijelaz jedan od načina na koji se u električnom sektoru može smanjiti emisija stakleničkih plinova, a događa se zbog sve veće zabrinutosti brojnih putnika kada su posrijedi štetne posljedice što ih za sobom ostavlja sektor zračnoga putničkog prometa. On trenutačno čini oko 2 posto globalnih emisija CO2 i jedan je od najbrže rastućih onečišćivača. 

Čak i kratak let iz Londona do Edinburgha i natrag pridonosi višim emisijama CO2 nego prosječne godišnje emisije stanovnika Ugande ili Somalije. Primjerice let iz Londona do Rima i natrag stvara ugljični otisak od 234 kg CO2 po putniku što je više od prosjeka koji godišnje ostvaruju građani 17 svjetskih zemalja.

Istodobno dulji povratni let na relaciji London-New York generira 986 kg CO2 po putniku. No u svijetu postoji 56 zemalja u kojima prosječna osoba emitira manje ugljikova dioksida tijekom cijele godine - od Burundija u Africi do Paragvaja u Južnoj Americi.

Na razvoju električnih zrakoplova radi nekoliko velikih tvrtki, među kojima su Boeing i Airbus.