Špijunira li nas Google i za koga?

Uvijek i posvuda biti u mogućnosti "surfati" internetom vrlo je udobno i primamljivo, piše Deutsche Welle. Milijuni ljudi diljem svijeta se ne mogu niti žele toga odreći. Na kolodvoru ili u zračnoj luci, u hotelu ili u restoranu: svugdje gdje je na raspolaganju tzv. 'Hot Spot' moguće se bežično uključiti u mrežu, biti online. Tehnika koja se u pozadini naziva bežičnom transmisijom, poznatija je pod engleskom kraticom W-LAN (wireless local area network, bežična lokalna mreža).

Ta se tehnika međutim sve češće koristi i kod kuće, u privatnom okružju. Ona omogućava da se samo jednim priključkom služi istovremeno više osoba ili da se prijenosno računalo koristi ne samo u sobi već i u kuhinji ili u vrtu. Opasnost da se u tu mrežu uključe nepozvani gosti je načelno velika, ali samo ukoliko se ona koristi bez zaštite. Kada se saznalo da Google u okviru svog "Street View“ projekta tj. snimanja posebnim kamerama svih ulica i naseljenih mjesta u Njemačkoj, što će poslije biti stavljeno na raspolaganje svim korisnicima interneta - vrši popis i svih W-LAN mreža, počeli su pljuštati protesti sa svih strana.

Protiv projekta Street View

Savezni opunomoćenik za zaštitu podataka Peter Schaar bio je zgrožen: "Ja zahtijevam od Google-a da odmah izbriše sve podatke o privatnim W-LAN mrežama do kojih je došao na ilegalan način, te da prekine s realizacijom svog projekta "Street View", stoji u priopćenju za novinare.

S druge strane Google uopće ne razumije u čemu je problem. Niti je registracija podataka o W-LAN mrežama nešto novo niti se radi o podacima na osnovi kojih je moguće identificirati pojedine osobe. Google prikuplja isključivo anonimne podatke, a osim toga način njihova prikupljanja nije ilegalan. "Sve je u skladu s pravilima", glasi iz koncerna. Da li je uistinu tako, to se može utvrditi samo sudskim putem. No do toga ne mora doći, jer, možda se samo radi o nesporazumu koji se lako može riješiti.

Čemu tolika tajnovitost?

Čini se kako Google ovim korakom želi samo pomoći, i to u slučajevima kada korisnik, na primjer, traži najbližu ljekarnu ili benzinsku crpku. Kako bi korisnik koji na svom mobilnom uređaju nema GPS (Global Positioning System) dobio podatke koje traži, prvo se mora lokalizirati. A to uspijeva samo ukoliko se signali koji se nalaze u blizini W-LAN poveznica mogu i uskladiti sa signalima mobilnog aparata. Iz očišta Google-a, riječ je o normalnom postupku, no borci za zaštitu podataka smatraju kako se pri tome mogu ilegalno koristiti podaci neupućenih korisnika.

Borci za zaštitu podataka i neki političari, poput njemačke ministrice za zaštitu potrošača Ilse Aigner, sumnjičavi su upravo zbog manjka informacije od strane Google-a. Nadgledatelj zaštite podataka iz Hamburga Johannes Casper kritizira šutnju američkog koncerna na stručna pitanja o točnim tehničkim postupcima i razlogu uzimanja podataka o korisnicima. "Dosad nam nije omogućeno ni da pogledamo kako izgleda Google-ovo 'Street-View' vozilo", ističe Casper.

Dok god Google prešućuje tražene informacije, borci za zaštitu podataka i dalje polaze od toga kako Google sakuplja i više informacija od podataka o bežičnoj mreži: prikupljaju se i kodirani statusi uređaja, MAC adrese za identifikaciju računala i SSID imena za slobodno biranje mreže.