Zašto su superćelijske oluje teške za prognozirati? Stručnjakinja: 'Moramo biti svjesni ograničenja'

"Nađete li se u ugroženom području u opasnosti za život ili imovinu, slijedi poruka upozorenja", tako je još preklani u promo videu obećavala civilna zaštita, najavljujući SRUUK, novi Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama.

Biblijski potop kakvog ne pamte ni najstariji, tuča veličine oraha, vjetar koji nemilice ruši stabla - sve su to jučer ujutro proživjeli Splićani, dok poruke od osam milijuna eura vrijednog sustava - nije bilo. Zašto? Za početak, najodgovorniji među meteorolozima kaže da su tri dana upozorili za potencijalno opasne vremenske uvjete.

"Međutim, nije bilo očito hoće li to biti ispred Zadra, Šibenika, Splita, a pogotovo nije bilo indikacija da će riječ biti o tako brzom sustavu koji je, eto, u sat vremena nastao i ugasio se. Tako da je to bio ključan razlog zašto u toj situaciji u Splitu nije bilo prilike za dizanje upozorenja na ostale nivoe", odgovara Ivan Güttler, ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda.

JE LI BILO PROPUSTA? /

Šef DHMZ-a otkrio zašto Splićani nisu dobili upozorenje za oluju: 'Nije bilo prikladno'

Ne znači da sustav ne radi dobro, ali...

Da, pokazali smo i jučer ovu timelapse snimku Instituta za oceanografiju na kojoj se vidi da je špica oluje došla i prošla u manje od deset minuta. I poruku kakvu su Slavonci dobili dan ranije o mogućem nevremenu, Splićanima tako nije stigla.

Kako za Direkt tumači Ivana Herceg Bulić, voditeljica Centra za klimatološka istraživanja na zagrebačkom PMF-u, superćelijske oluje su jako brze, intenzivne i samim time teške za prognoziranje.

"Ponekad, ako stručnjaci ne mogu prepoznati približavanje ili nastanak neke intenzivne vremenske pojave, onda ni ne može biti izdano upozorenje. To ne znači da taj sustav ne radi dobro, nego jednostavno moramo biti svjesni naših tehničkih, ljudskih i znanstvenih ograničenja", ističe Herceg Bulić.

VIŠE OD 300 INTERVENCIJA /

Nezapamćena oluja pogodila Split: Građani imaju još malo vremena za prijaviti štetu

Postoji li procedura odobravanja?

Gdje su bili jučer s porukom upozorenja htjeli smo pitati i civilnu zaštitu, ali sugovornika nam nisu omogućili. Informatički stručnjak Marko Rakar zato nam je dao još razloga zašto ovakav sustav može biti i za kasno upozoravanje.

"Mi ne možemo, samo zato što je jedna osoba odlučila da je došlo do nekakve potencijalne opasnosti, poslati milijun alarmantnih poruka korisnicima na nekom području. Dakle, mora postojati nekakva procedura odobravanja, dakle više od jedne osobe mora sudjelovati u tome. Mimo toga, tehnologija ima svoja vlastita ograničenja kojom brzinom može uopće slati poruke", naglašava Rakar.

"Rana upozorenja moraju do svih stići brzo, kako bi se dobio najbolji mogući odgovor", isticao je i UN, koji je još 2022. pokrenuo kampanju da baš svi ljudi na svijetu budu zaštićeni sustavima ranog upozorenja na katastrofe do 2027. Samo u Oklahomi, američkoj državi koja često na putu tornada i nevremena, takav sustav košta preko 60 milijuna dolara, uključuje SMS poruke pa i sirene, kaže Cody McClain Brown s Fakulteta političkih znanosti, Direktov česti sugovornik koji se rodio baš u Oklahomi. I naglašava da ljudi tamo prate vrijeme i bez obzira na upozorenja.

IŠČUPANA I RAZBACANA STABLA /

Šokantni prizori s Marjana: Kao da je protutnjao tornado, a sada se pojavila nova prijetnja

Kako se mogu slati upozorenja za tornada?

"Mi bismo gledali u nebo i rekli 'ovo izgleda čudno', ili bismo provjerili prognozu pa vidjeli nekakav pad tlaka, ili porast temperature. I tada, palite televiziju i slično. Količina infrastrukture koju ima Oklahoma, u usporedbi s drugim državama, posebno s Hrvatskom, je neusporediva", kaže McClain Brown.

Pa ako se u Oklahomi mogu oslanjati na upozorenja za tornada, koja se također jako brzo i naglo stvaraju, zašto ne i za oluje poput splitske. "Trenutačno možemo dobro prognozirati dijelove Hrvatske gdje postoje uvjeti za njih razvoj, međutim pojavu pojedinačnog oblaka visokih dimenzija, točno vrijeme i mjesto nastanka te putanju, to je još uvijek veliki izazov za meteorološku struku", kaže Ivan Güttler.

Dvije godine od zagrebačke superćelijske oluje, tako se možda bolje koriste satelitski i radarski podaci, modernizirana je i proširena mreža mjernih stanica, ali s nepredvidivim s vremenom, izazovi ostaju. "Treba nam vremena, treba nam iskustva, ali ja vjerujem da ćemo biti sve bolji u predviđanju čak i ovakvog ćudljivog vremena", zaključuje Ivana Herceg Bulić.

Do tada, očito još ne možemo očekivati da će nam sustav porukom unaprijed javiti da ne izlazimo na kijamet.