Tvrtko Jakovina o potresnoj situaciji u Gazi: 'Ovakvu glad nismo vidjeli od Drugog svjetskog rata'

Gladni Palestinci nisu ni živi ni mrtvi, počeli su nalikovati na hodajuće leševe - jezivo je upozorenje UN-a. Pothranjenost, glad i nestašica hrane postali su u Gazi problem broj jedan. Dok svijet gleda u drugu stranu, procjena je da trećina stanovnika nekoliko dana zaredom nije jela ništa. 

Gladno je 260.000 djece mlađe od pet godina, gladno je i 100.000 trudnica, 81 dijete je već umrlo od gladi. Bolnice su pune ljudi koji umiru od pothranjenosti. I liječnici i medicinske sestre u bolnicama priznaju da jedva rade jer ni oni ništa nisu jeli. CNN piše o kirurgu koji je usred operacije pao u nesvijest, pronašli su i dali mu žličicu šećera pa se vratio u salu.

Izrael negira da su oni krivi za glad, za to optužuju Hamas, premda sada više od stotinu organizacija moli Izrael da dozvole ulazak hrane i vode. Šest tisuća kamiona već je spremno poruka je UN-a. Humanitarnu krizu u Gazi za RTL Direkt kod Mojmire Pastorčić komentirao je povjesničar Tvrtko Jakovina.

"Izgleda gotovo nevjerojatno da to gledamo u 2025. godini, i nakon što se činilo da je barem glad bila riješena sa svime što smo znali. Ovo naprosto traje predugo. Ovo nije operacija kakve je Izrael izvodio u posljednjih godinu i pol dana. Ovo traje toliko dugo da se počinje nanositi ogromna šteta s jedne strane Izraelu, a s druge strane imamo ove prizore s Palestincima", kaže Jakovina.

UZMENIRUJUĆ SADRŽAJ /

Zbog gladi tisuće Palestinaca je preminulo: Uskraćuju se humanitarni uvjeti za djelovanje

Zašto Izrael ne dopušta prolaz humanitarne pomoći?

Stotine organizacija za humanitarnu pomoć apeliraju na Izrael da pusti pomoć da uđe. Na pitanje zašto se to ne događa, Jakovina tvrdi kako je ključ u taocima.

"Zato što još uvijek nema rješenja s taocima. Pregovori u Dohi trajali su do večeras, ali su sada privremeno prekinuti jer su se povukli i Izraelci i Witkoff u ime Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, bez obzira na sada otvoreniju poziciju Izraela i puštanje pomoći koja polako dolazi, to bez završetka ratnih operacija u jednom trenutku neće biti dovoljno, tako da se ovakvi prizori vjerojatno mogu samo pogoršavati", smatra Jakovina.

Izrael kaže da nisu krivi za glad, već optužuju Hamas. Je li moguće da Hamas doista manipulira ovom situacijom i da su sami krivi za glad?

"Sedamdeset posto teritorija Gaze pod nadzorom je izraelskih obrambenih snaga, a ono što je Hamas bio, sada je tek dio njegove vojne snage, koju britanski mediji procjenjuju na 10 do 12%. Teško mi je zamisliti da Hamas može potpuno kontrolirati situaciju, iako u ovoj situaciji imate brojne bande i krijumčare koji su vjerojatno uspjeli zaraditi nešto na ovaj način. Međutim, pretpostavljam da s ovakvom međunarodnom osudom koja se stvara, kao i konačnom reakcijom velikog dijela izraelske oporbe i političara, ovo prolongirano stanje treba prekinuti jer naprosto izgleda neprihvatljivo za 21. stoljeće", kazao je Jakovina.

NOVI MASAKR U GAZI /

U blizini centra za humanitarnu pomoć poginulo 25 ljudi, Izrael: 'Istražujemo incident'

Kad smo zadnji put vidjeli ovakvu glad?

Situacija u Pojasu Gaze je ratni zločin u mnogim elementima, smatra Jakovina. "Imamo jedan veliki rat koji se odvija u nekoliko faza. Danas sam gledao naše novine iz 1999. godine, kada je novi izraelski premijer predlagao izgradnju velikog mosta između Gaze i Zapadne obale, a izraelski predsjednik pregovarao je o Golanskoj visoravni sa Sirijom", kaže.

Četvrt stoljeća kasnije imamo potpuno drugačiju situaciju, ističe povjesničar. "Ovo pokazuje da su nastojanja izraelske strane da se nešto ispregovara bila trajna i dugotrajna, desetljećima, ali i da smo se jako udaljili od takvih rješenja. Kad je izraelski premijer 1999. godine govorio o mostu u Majamiju koji je premošćivao obalu kao rješenje za 40 kilometara između Zapadne obale i Gaze, danas od toga nema ništa", kaže Jakovina.

Govoreći o gladi, kada smo zadnji put vidjeli ovakve prizore gladi? "Na ovaj način, gdje se glad koristi kao sredstvo u ratu, kako je rekao jedan od najvećih stručnjaka za glad, Alex de Waal, zadnji put bilo je u Drugom svjetskom ratu."

'BOMBA' IZ PARIZA /

Francuska će priznati Palestinu, oglasio se Macron: 'Ne postoji alternativa'

Što radi Europska unija?

"Europska unija nije imala ni do sada osobitu vanjsku politiku," tvrdi Jakovina. "EU nije bila koordinirana, oko vrlo malo pitanja bila je usklađena. Ovo je možda ipak više pitanje nacionalnih vlada, koje su i do sada u mnogim drugim pitanjima reagirale kao nacionalne vlade, ne čekajući uvijek što će biti pozicija Brisela, koji svoju vanjskopolitičku strategiju nije uspio izgraditi. Nemaju jasno usuglašenu politiku prema Kosovu, Ukrajini, pa onda ni prema Bliskom istoku. Mislim da je to šamaranje Brisela s jedne strane pokazatelj odmicanja odgovornosti od nacionalnih vlada. A zašto to tako dugo traje u različitim pitanjima, to je pitanje i naše civilizacije", rekao je Jakovina.

Vanjskopolitičku strategiju nema ni Hrvatska, vidjeli smo prilično šizofreno glasanje kad je u pitanju Palestina... "Kako-kada glasamo. Nekada glasamo jako konzervativno, onda se povučemo tako da nismo osobito vjerodostojni, ali sigurno nismo faktor koji će plašiti vlasti u Tel Avivu", kaže Jakovina.

Nizozemska je predložila preispitivanje odnosa s Izraelom upravo zbog nedolaska humanitarne pomoći. Što je s odnosom Hrvatske prema Bliskom istoku? "Hrvatska nema jasnu politiku prema tom dijelu svijeta. Hrvatska zapravo voli Izrael, ali nisam siguran da pokazuje da voli Židove", smatra povjesničar. 

S druge strane, naši susjedi Slovenci priznali su Palestinu, a večeras je stigla vijest da će to napraviti i Francuska. Mijenja li to išta situaciju?

"Ne, to neće puno pomoći Palestincima, iako je važna poruka ako to čini Francuska. Vidjeli smo kakva je do sada bila reakcija prema Irskoj i Španjolskoj vladi u Izraelu. To je posljedica ovog velikog i dugog rata. Dakle, o 12-dnevnom ratu u Iranu koji je bio precizan, sjajan po vojnom performansu, nitko više ne govori, ali ovo traje predugo i mislim da toga svi moraju biti svjesni. Oni koji ne poduzimaju odluke u Zagrebu, u Briselu, ali i oni koji poduzimaju odluke u Tel Avivu i Washingtonu, gdje je ključ sukoba", kaže Jakovina.

Kad će sve ovo završiti, imamo li prostora za optimizam? "Ne znamo kakvo će pravo biti rješenje. Čak i kad Hamas nestane, što će se dalje događati s ovim prostorom kojeg više praktički nema kao organizirane urbane cjeline", zaključuje.