
Toalet papir 19, pasta za zube 100 posto. Direkt je doznao koliko su u tri tjedna skočile cijene na Jadranu
Najobičnija pasta za zube na kopnu stoji oko 3 eura, dok na obali može koštati i do 6 eura
Turistička sezona na Jadranu tek je započela, a rast cijena osnovnih proizvoda u trgovinama na obali već je postao značajan. Najveći skok zabilježen je u Tribunju, gdje su cijene u protekla tri tjedna porasle za čak 10,38 posto.
Primjerice, toaletni papir koji se u Zagrebu može kupiti za 2,79 eura, u Tribunju stoji 3,32 eura – što je rast od 19,10 posto. Sredstvo za čišćenje poskupjelo je s 2,59 na 2,99 eura, a litra jogurta umjesto 0,99 sada košta 1,08 eura.
„Vi imate neke artikle koje morate životno kupiti ili su potrebni u apartmanima za turiste i onda cijena ide još i više gore,“ objašnjava ekonomski analitičar Mladen Vedriš, komentirajući kako je u manjim mjestima poput Žminja toaletni papir već sada skuplji i do 17 posto.
Crvena karta sezonskih cijena
Aplikacije za praćenje maloprodajnih cijena, koje su nastale kao odgovor na vladinu odluku da trgovci svakodnevno objavljuju cijene artikala, pokazale su kako se sezonska inflacija vrlo brzo širi.
Usporedba podataka prikupljenih tijekom protekla tri tjedna pokazuje značajan rast cijena u pojedinim obalnim mjestima. Najveće poskupljenje zabilježeno je u Tribunju, gdje su cijene porasle za 10,38 posto. Slijedi Posedarje s rastom od 10,11 posto, te Pakoštane i Pomer (kod Medulina), gdje su cijene skočile za točno 10 posto. Na Pašmanu su cijene porasle za 9,96 posto, što dodatno potvrđuje trend izraženog sezonskog rasta troškova na jadranskoj obali.
„U globalu, sve cijene su porasle u prosjeku 1,50 eura. Pretvorite tri tjedna u godinu i dobivate godišnje povećanje od preko 20 posto,“ upozorava Vedriš.
Prema podacima aplikacije koja analizira gotovo devet milijuna artikala, iznenađujuće su najviše poskupjele higijenske potrepštine, a ne hrana. „Ja nikad ne bih pretpostavio da će toaletne potrepštine i sredstva za čišćenje najviše poskupjeti. Mislio sam da će hrana biti skuplja,“ kaže Ivo Ugrina, jedan od koautora aplikacije za usporedbu cijena.
Usporedba cijena između kopna i obale otkriva još izraženije razlike koje dodatno opterećuju potrošače tijekom ljetnih mjeseci. Tako se, primjerice, pelene na kopnu mogu kupiti za 14,99 eura, dok njihova cijena na moru doseže čak 25,99 eura. Najobičnija pasta za zube na kopnu stoji oko 3 eura, dok na obali može koštati i do 6 eura. Čokolada, koja na kopnu prosječno iznosi 2 eura, na moru doseže cijenu i do 8 eura.
Novo ljeto - nove cijene
„Sad je već postalo normalno da uz svako ljeto dođu nove cijene. Naravno da pazim što kupujem i gdje,“ kaže Ružica iz Splita. „Cijene hrane i higijenskih potrepština stalno idu gore. Nervira me to, pogotovo jer sam studentica – sve je skupo,“ kaže Lucija iz Splita. A među lokalnim stanovništvom sve češće se čuje isto pitanje: što vas trenutno najviše košta? „Voće i povrće...“ odgovara jedan stariji mještanin.
Zanimljivo je da manja turistička mjesta bilježe i veća poskupljenja od većih gradova. Tako Split bilježi rast cijena od nešto više od 1 posto, Dubrovnik gotovo 3 posto, dok primjerice mali Zaostrog bilježi čak 10 posto.
„Troškovi opskrbe manjih sredina na Jadranu znatno su veći u odnosu na veće gradove ili panonski dio Hrvatske. Lakše je opskrbiti milijun stanovnika u urbanim sredinama nego 200 tisuća ljudi raspršenih po Zadarskoj županiji. A to netko mora platiti,“ ističe ekonomski analitičar Damir Novotny.
Rastuće cijene već sada utječu na turističke navike. Analitičari upozoravaju da bi mnogi turisti mogli smanjiti potrošnju u destinaciji i dolaziti s većom količinom vlastitih zaliha. „To apsolutno utječe na inflaciju i na turističku sezonu. Gosti gledaju što dobivaju za svoj novac, koliko ih koštaju noćenja, i sve češće dolaze već opremljeni – pa možda više neće donositi samo paštete, nego i toaletni papir,“ komentira Vedriš.
No zabrinjava činjenica da ovakva dinamika cijena ne jenjava s krajem sezone. „Jednom kad cijene porastu – više se ne vraćaju. I to je na štetu lokalnog stanovništva i potrošača,“ zaključuje Novotny.





















