
Gotovo četvrtina čovječanstva od noćas je na rubu rata: U središtu sukoba je - voda

Indijske rakete padaju na mete u Pakistanu i pakistanskom Kašmiru. Tvrde da su gađali devet ciljeva povezanih s islamističkim teroristima koje su prije dva tjedna ubili 26 hinduističkih turista u indijskom Kašmiru.
"Naše su snage pokazale suzdržanost kako bi osigurale da civilno stanovništvo uopće ne bude pogođeno. Ubili smo samo one koji su ubili naše nevine ljude", izjavio je na izvanrednoj sjednici Vlade indijski ministar obrane Rajnath Singh.
Pakistan tvrdi da je ubijen 31 civil, među njima i djeca. Napade nazivaju "ratnim činom" i tvrde da su srušili više indijskih aviona.
"Naše su snage bile spremne 24 sata dnevno i čim bi neprijateljski avioni poletjeli, mi bismo ih oborili i bacili u more", govorio je pred parlamentom pakistanski premijer Shehbaz Sharif.
Prošlog tjedna je sve izgledalo normalno
Povjesničar Tvrtko Jakovina baš se prošlog tjedna vratio iz Pakistana. Iako je tamo bio nakon napada na indijske turiste u Kašmiru, kaže da nije izgledalo da su ljudi u strahu, niti da se događa nešto što se već više puta nije dogodilo.
"Međutim, svi su dodavali da je rat koji im je djelovao nezamisliv, u svijetu u kojem smo posljednjih nekoliko mjeseci ili godina, postao možda izvjesniji ili manje apstraktan nego što im je djelovao u nekoliko ranijih godina", ističe Jakovina.
Na prostoru veličine tri Hrvatske od odlaska Britanaca već su vođena četiri rata, bez da su se stvari puno mijenjale, kamoli riješile, iako je tamo možda i najviše vojske na svijetu - više od pola milijuna s indijske strane, pet puta manje s pakistanske. Izjednačeniji su kao nuklearne sile - obje zemlje imaju negdje oko 170 nuklearnih glava.
U Kašmiru ima i Hrvata
Inače, u Kašmiru je upravo i sedam hrvatskih vojnika u UN-ovoj mirovnoj misiji koja postoji već više od pola stoljeća, a zapovijedao joj je i hrvatski general Dragutin Repinc, koji je svjedočio kako se svih tih godina malo toga mijenjalo.
"Evo, trenutna je situacija takva da imate 37 nenaoružanih vojnih promatrača koji bi trebali kontrolirati liniju nadzora od 1250 kilometara što je apsolutno nemoguće", rekao je za RTL bivši zapovjednik mirovne misije UN-a u Indiji i Pakistanu.
Ipak, nešto je ovog puta drukčije - za razliku od ranijih sukoba, Indija je prvi put suspendirala sporazum o vodi još iz '60-e, koji regulira dijeljenje vode iz riječnog sustava Inda.
"Iz Kašmira se opskrbljuje veliki dio Indije i 60 posto pakistanskog teritorija. Dakle, pakistanske poljoprivrede i pakistanske pitke vode, bez tih voda vjerojatno neće biti", ističe Jakovina.
Dolazak sušnog razdoblja
Da problem bude veći - u tom dijelu južne Azije događaju se možda i najbrže i najvidljivije klimatske promjene, sa sve dužim toplinskim valovima i sve manje snijega s planina.
"Mi ulazimo u ogromni problem i vrlo sušno razdoblje, i moguće je da ovakvo razmišljanje o potrebi da se drukčije regulira vodno pitanje između Indije i Pakistana povezano s tim pogledom u budućnost, i to vrlo skoro, za nekoliko godina", dodaje Jakovina.
U međuvremenu, ratuje se i na internetu, pakistanske političare AI prikazuje kao superheroje, a pakistanski ministar obrane sukob najavljuje kao obračun iz špageti vesterna.
Stanovnici samo žele mir
Ali kao što su nam prošlog tjedna Indijac i Pakistanac koji žive u Zagrebu govorili da obični ljudi na obje strane žele mir, potvrđuju to i izjave s prosvjeda nakon napada na indijske turiste.
"Samo želimo reći da terorizam nema određenu religiju i da se mi kao obični Kašmirci zalažemo za mir i uvijek ćemo se zalagati za mir", rekla je za svjetske agencije prosvjednica Mukhra Javed.
Daljnji razvoj situacije, nažalost, neće određivati pacifisti nego političari.
"Obje zemlje su nuklearne sile već desetljećima i to je zapravo najbolje jamstvo da će svijet biti zainteresiran da se taj sukob zadrži, da se ne razvije", zaključuje Tvrtko Jakovina.
Ljudi koji žive uz liniju nadzora spremaju se za rat. Nakon odgovora Pakistana trebalo bi biti jasnije ide li se prema otvorenom sukobu.
















