Jeste li ikada čuli za Kukljicu? Ribarsko mjesto na otoku Ugljanu ima gustu borovu šumu, pješčanu plažu, jako dobru povezanost sa Zadrom, i cijene kvadrata kao Venecija. Odnosno, najskuplje cijene kvadrata u cijeloj Hrvatskoj. Barem tako pokazuju podaci Ministarstva graditeljstva, odnosno studija koju je za njih proveo Ekonomski institut.

Kukljica je najskuplja s prosječnom cijenom od 4362 eura, slijedi Dubrovnik - 3627, u Rovinju je cijena 3518, u Opatiji 3497 eura, u Splitu 3462, na Krku 3390, Omišalj ima cijenu 3289, i tek onda je Zagreb s cijenom od 3051 eura po kvadratu.

Foto: Rtl Direkt

A Državni zavod za statistiku objavio je i kakav je odnos cijena nekretnina prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani i one su 13 posto više u Zagrebu, na Jadranu 11.3 posto.

Foto: Rtl Direkt

O cijenama kao gost kod Mojmire Pastorčić govorio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Jeste li primijetili na Korčuli ka odete da je sve puno skuplje i idete li s punim gepekom iz Zagreba?

U posljednje vrijeme više kupujem u Zagrebu nego na Korčuli, gotovo sam svaku subotu na tržnici, pratim cijene i Jadran je skup, skupo je i na Korčuli. Razlika je velika, ali skupo je i u Zagrebu. Cijene su otišle (na više, op. a.) - prije svega prehrane, higijenskih potrepština – to je čemu cijene iznimno rastu.

Neshvatljivo mi je da je cijena mesa jeftinija od trešanja ili da je boca piva otprilike kao kilogram svinjetine. Čini mi se da su se malo poremetili ti odnosi i da će trebati (vrijeme op.a) da se to vrati.

Radi li Vlada sve što može?

Gledajte, živimo u tržišnoj ekonomiji, tržište to mora regulirati, a mi smo kao Vlada poduzeli niz mjera kako bismo ograničili rast cijena.

Mjera koju imamo sedam mjeseci – porez na nekretnine – daje li on rezultate i je li se povećao broj stanova u dugoročnom najmu?

Kada smo donijeli porez na nekretnine odmah smo, ili barem ja, rekli da to nije klasičan porez na nekretnine nego je to redefiniranje poreza na kuće za odmor ili precizno – to je porez na stambene nekretnine koje ne služe za stanovanje i dugoročni najam. Dakle, vi ne plaćate porez na druge nekretnine - garaže, na kuće u kojima živite, na stanove koji su u dugoročnom najmu. Dakle, samo smo se skoncentrirali na prazne nekretnine i one koje su u kratkoročnom najmu.

Ima li rezultata?

Rezultat se dogodio i svjedočimo da je u ovoj godini povećan broj stanova u dugoročnom najmu, što je i bio cilj našeg Nacionalnog plana stambene politike koji smo donijeli krajem ožujka.

Imamo podatke za Zagreb, gdje je najveći broj nekretnina u dugoročnom najmu: u prvom tromjesečju ove godine povećan je broj stanova za 5000 u odnosu na prošlu godinu, kada ih je u cijeloj godini bilo 8000. Ta usporedba govori da smo napravili jako puno, a naš je cilj podignuti što je veći broj stanova na tržištu, što bi povećalo ponudu i svakako će doći do smanjenja cijena najma.

Jesu li cijene najma pale?

Za sada ne vidimo, ali ćemo to javiti u rujnu jer s Ekonomskim institutom radimo dnevnu analizu svih ugovora koji se evidentiraju u Poreznoj upravi i imat ćemo bolje podatke. Ali cilj nam je bio zaustaviti rast.

Je li moguće, kao što agenti govore, da se možda sad ne iznajmljuje više „na crno“ kao prije?

Ima dio i toga - stan, koji je 'bio' prazan jer nisu potpisali ugovor s najmoprimcem, sada su nakon uvođenja poreza na nekretnine ušli u sustav poreza na dohodak od imovine.

Državni zavod za statistiku objavio je cijene nekretnina - one su porasle za 13 posto u odnosu na prvo tromjesečje lani.

Donijeli smo naš Nacionalni plan krajem ožujka i tek sada donosimo provedbene akte kako bismo ga proveli i time zaustavili ovakav rast cijena nekretnina. Uvjeren sam da ćemo sa svim mjerama uspjeti zaustaviti doista visoki rast cijena nekretnina.

Neki kažu da su najveći profiteri od Vladinih mjera građevinske tvrtke koje su napuhale cijene i unaprijed prodale stanove?

S njima se ne slažem. Prodavatelj, prije svega, nema taj podatak ima li njegov kupac pravo na povrat poreza – 50 posto PDV-a i poreza na promet nekretninama. Da je tome tako, govori i to da smo u mjesec dana primili 720 zahtjeva za povrat poreza na promet nekretnina, odnosno 50 posto PDV-a. Prosječna cijena u Gradu Zagrebu je 3.000 eura. 

Rekli ste - 2400 plus PDV je prosječna cijena kvadrata kupoprodajnih ugovora koji su se dogodili.

Koji su vam došli kao zahtjev za povrat 50 posto plaćenog PDV-a. 

Šokantan je podatak HNB-a da je 55 posto kupoprodaje nekretnina plaćeno gotovinom. Svjedoči li to pranju novca, treba li bolje pratiti porijeklo imovine?

Mi smo donijeli zakon o sprječavanju pranja novca, ali me to previše ne iznenađuje s obzirom na to da je svaka treća nekretnina u Hrvatskoj kupljena od stranca, koji u pravilu gotovo uvijek plaćaju gotovinom. Dakle, 33 posto je kupljeno gotovinom i činjenica je da neki sugrađani kroz turizam ostvaruju prihode, a mali je prirast na štednju u banci, rast cijena nekretnina bio je dvoznamenkast i to je bio jedan način investiranja.

Vama nije sumnjivo tih 55 posto?

Treba istražiti, slažem se da se sukladno zakonu istraži svaka transakcija koja bi bila rezultat pranja novca, ali također smo evidentirali da su brojni stanovi kupljeni gotovinom nakon što je kupac prvo prodao svoj stan pa kupio manji ili veći.

Ove godine uveden je viši paušal za iznajmljivače. Kakve je rezultate to dalo?

Krajem kolovoza Ministarstvo turizma izaći će s podacima. Sigurno mogu reći da je do kraja lipnja za 50 posto smanjen broj novih objekata koji idu u kategorizaciju. To je rezultat poreza na nekretnine, povećanja paušala po krevetu i Zakona o upravljanju i održavanju višestambenih zgrada, gdje svaki novi potencijalni iznajmljivač mora imati 66 posto suglasnosti svih suvlasnika u zgradi.

Mislite li da je to dalo rezultate – da netko ne može samo tako staviti stan na tržište?

Svakako. Činjenica je da smo brojnim mjerama demotivirali kratkoročni najam i potaknuli naše sugrađane da svoje prazne stanove dignu na tržište.

Znate što kažu agenti za nekretnine kad ih pitam – neće nikad pasti cijene stanova.

Teško će pasti cijene stanova, ne daj Bože neke teške financijske krize kao što je već jednom bila, ali naš je cilj da zaustavimo rast cijena. Bili bismo zadovoljni da nema rasta – to bi bio uspjeh.

Jeste li bili na Thompsonu?

Nisam. Čuvao sam unuke, bila su mi djeca.

Ministar Anušić rekao je da je, kad je Thompson rekao "Za dom", on rekao "Spremni".

Čuo sam, nisam bio tamo, možda bih i ja tako reagirao, uz činjenicu da se ta pjesma isključivo odnosi na Domovinski rat. I ja sam bio u Domovinskom ratu, i ja sam bio na prvoj crti i pucao iz minobacača. I moji su suborci, koji su dolazili iz obitelji lijeve provenijencije, često puta vikali "Za dom spremni", tako da mene ta pjesma veže za moje dane provedene u Domovinskom ratu. To ne znači da ne osuđujem režim za vrijeme NDH – bilo kakva aluzija na to vrijeme za mene je neprihvatljiva. I zato poklič "Za dom spremni", promatrajući ga u kontekstu Drugog svjetskog rata, smatram neprihvatljivim, i o tome se Ustavni sud očitovao.

Ali već su sudovi, prije svega Visoki upravni sud, potvrdili da se pjesma "Bojna Čavoglave" u dijelu gdje je poklič "Za dom spremni" ne smatra kršenjem javnog reda i mira.

Je li bilo primjereno povikivati to u Saboru, kao što je to bilo danas?

Ne, ja mislim da nije primjereno. Govorim vam da ono što je prihvatljivo – i to je čak naše povjerenstvo koje je Vlada imenovala za suočavanje s posljedicama totalitarnih režima – utvrdilo da se poklič "Za dom spremni" ne može ocijeniti neustavnim kada se koristi za komemoriranje žrtava iz Domovinskog rata, pogotovo kad su te žrtve predstavljali pripadnici HOS-a i kada ga vezujemo isključivo uz Domovinski rat, bez ikakvih aluzija na Drugi svjetski rat.