Jedan euro na štednji ima svaki treći Hrvat.

Mislav iz Zagreba ističe da suosjeća s tim ljudima i dodaje: "Iskreno kad vidim koje su cijene u Hrvatskoj, od kad se uveo euro, uistinu se pitam kako ljudi preživljavaju".

Neda iz Zagreba tvrdi da nema ušteđevine i da sa 70 godina mora raditi četiri sata jer za 40 godina staža ima 460 eura mirovine, dok Mislav iz Splita napominje da je uspio uštedjeti od krizme i pričesti i da mu to mama drži pod ključem.

Ipak, većina građana troši dok ima. Priznaju - živi se od plaće od plaće ili od mirovine do mirovine.

"Sad možete raditi koliko hoćete, a ne možete preživjeti od mjeseca do mjeseca", smatra Ivan iz Zagreba.

U KOJU KOŠARU STAVITI JAJE? /

Zlato, nekretnine, kriptovalute - U što uložiti? Stručnjaci otkrili tajne što vole Hrvati (i zašto)

Štedni račun u banci ima gotovo 3,5 milijuna građana. Njih gotovo 30 posto na računu ima do 100 eura. Ipak, ukupna štednja u Hrvatskoj u godinu dana skočila je 4,5 posto, odnosno za milijardu i 600 milijuna eura. Pita li se stručnjake, brojke štediša i ne mogu biti bolje.

Ne prostora za veću štednju

"Nema tu prostora za povećanje štednje. Ne zaboravite da je medijalna plaća, onu koju prima polovica ili više ljudi 1500 eura, ne zaboravimo da preko milijun umirovljenika prima prosječnu mirovinu 600 eura", objašnjava ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.

S druge strane, u zemlji imamo 923 milijunaša. Gotovo 4,5 posto manje nego godinu prije. U prosjeku, svaki raspolaže s 2,5 milijuna eura. Iz sindikata zato ističu da je prevelika razlika između onih najbogatijih i najsiromašnijih.

"Mi ćemo pokušati inzistirati da se i plaće povećaju kao i da vidimo zašto su nam marže tako velike u trgovinama jer vidimo da ljudi upravo najviše troše na usluge, na hranu i to je predmet smutnje u cijeloj priči", kaže Dražen Jovica, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata.

Deset posto drži najviše štednje

Deset posto najbogatijih u Hrvatskoj drži čak 72 posto ukupne štednje u bankama. Više je to nego, primjerice, u Njemačkoj, Austriji, Francuskoj ili Španjolskoj. Analitičari upozoravaju da postoje bolje mogućnosti ulaganja od štednje.

DOLAR GUBI MOĆ /

Potres u Americi! Ovo nisu vidjeli još od 1973., osjeti se panika i nervoza...

"S obzirom na to da uspoređujemo štednju u banci, moramo ponuditi neku konzervativniju alternativu tu bih istaknuo oročeni depozit, novčani fond, državne obveznice ili trezorske zapise", tvrdi Niko Maričić, financijski analitičar.

U podatke o stanju na računima ne ulaze ulaganja u investicijske fondove i nekretnine koje su i najvrjedniji dio kućanstva.

Vedriš dodaje kako je ključni hrvatski problem, socijalni, društveni, ekonomski kako da počnemo svi bolje živjeti da na računima ne bude euro ili sto eura nego nešto više što predstavlja moguću trajniju uštedu. No, o tome trećina Hrvata zasad može - samo sanjati.