Tajna tunela i gdje je obogaćeni uranij? Tonči Tadić: 'To se ne može postaviti bilo gdje, ali...'

Jedini borbeni avion s kojim se uopće može izvesti ovakav napad je baš ovaj bombarder B2 Spirit, a 7 ih je Donald Trump poslao prema Iranu. Nevidljiv je radarima, maksimalna nosivost iznosi više od 18 tona, a dolet bez dopunjavanja gorivom oko 11.000 kilometara. Odnosno može do bilo koje točke na svijetu uz uvjet da se puni u zraku!

Najduža misija trajala je 44 neprekidna sata 2001. u napadu na Afganistan, zbog čega iza kokpita postoji prostor gdje se jedan od dva pilota može odmoriti, a tu je i toalet.

Prva misija trebala mu je biti za vrijeme Hladnog rata, ali padom Berlinskog zida operacija je obustavljena. Prvi put u vojnoj kampanji bio je tijekom bombardiranja Kosova 1999. godine.

Svaki od 7 poslanih na iranska nuklearna postrojenja nosio je po dvije specijalne bombe za probijanja bunkera ukupno njih 14. Svaka teži više od 13 tona i prema stručnjacima može probiti oko 18 metara armiranog betona ili 61 metar zemlje prije eksplozije.

A takvih je šest bačeno na Fordo, iransko postrojenje za obogaćivanje urana duboko ukopano u planinsko područje, čiji se tuneli nalaze oko 80 metara dubine. Za Ameriku misija uspješna, Iran negira veću štetu, Europa strepi, Kina i Rusija osuđuju potez. Više pogledajte u prilogu.

PRIJE I POSLIJE /

Preoblikovani teren i divovski krater: Slike iz svemira pokazuju posljedice bombardiranja

Što kriju tuneli?

Nuklearna planina - kako su zvali iransko postrojenje Fordo - zaštićeno tonama zemlje i kamena, prema satelitskim snimkama je neprepoznatljivo. Jedina zgrada koja je bila izvan zemlje je nestala. No što kriju tuneli pod zemljom i dalje ostaje tajna.

"Tako da bi ja bio oprezan sa izjavama koliko je oštećeno ako se radi o postrojenju koje je građeno da izdrži ovakve udare", rekao je nuklearni fizičar Tonči Tadić.

UN-ov nuklearni nadzornik tvrdi da nisu zabilježene povećanje radijacije izvan lokacije napada. Ali ostaje pitanje gdje je obogaćeni uranij.

"To se ne može postaviti bilo gdje, ali Iran ima desetak nuklearnih postrojenja. Gdje ih je premjestio, ako ih je premjestio to ne znamo, sve su to samo nagađanja", ističe Tadić.