Suša opustošila 7.700 hektara: 'Ako država neće pomoći, mi ćemo doslovno propasti'

Gotovo na cijelom području Međimurske županije proglašena je elementarna nepogoda zbog dugotrajne suše, praćene visokim temperaturama tijekom lipnja i srpnja.

Sve to ostavilo je teške posljedice na brojnim kulturama što će dovesti do smanjenog uroda, a u nekim slučajevima i do potpune propasti usjeva. Za međimurske poljoprivrednike veliki su gubitci, prema prvim procjenama šteta je 9 milijuna eura. 

U Međimurju je i Lucija Ptičar, koja donosi detalje kako pomoći međimurskim poljoprivrednicima 

'Ako država neće pomoći mi ćemo doslovno propasti'

"Što je bilo ove godine ne pamtim svih tih godina. Ova ekstremno alarmantna suša će nam doslovno uzeti sav trud ove godine kaj smo se mučili i kaj smo očekivali. Ne znamo kako bude to dalje moguće, ali ak nam ne bude država pomogla mi ćemo doslovno propasti", zabrinuto je kazao Stjepan Jurenec, poljoprivrednik. 

Jurenec je nadodao da se krumpir prepolovio od 50 do 70 posto zbog štete. Spomenuo je i kukuruz koji je sada trebao visoki dva i pol, tri metra, no suša ga je uništila.  

Da poljoprivrednicima treba pomoć u vremenskim neprilikama shvatili su u županiji, a kako će konkretno pomoći reći će župan Matija Posavec. 

PROGLAŠENA PRIRODNA NEPOGODA /

Suša poharala Međimurje: Težak udarac obiteljima koje ovise o poljoprivredi

O kojim brojkama se radi kada govorim o poljoprivrednicima koji su ugroženi i što je najviše ugroženo?

Dakle šteta će biti velika, ne samo u Međimurju nego i u ostatku Hrvatske, ali nažalost i u dobrom dijelu Europe, s obzirom na jedno razdoblje bez padalina, na ekstremno visoke temperature na koje do sada nismo navikli. Sve to je uzrokovalo štete na poljoprivrednim usjevima.

Dovoljno vam govori podatak da je elementarna nepogoda od suše proglašena za 23 od 25 jedinica lokalne samouprave i štete se procjenjuju na gotovo 7.700 hektara kada govorimo o poljoprivrednim površinama.  Najviše su stradali kukuruz, soja, krumpir i pšenica i to negdje od 30 do 80 posto što u veličini naše regije daje jednu veliku štetu.

Poljoprivrednici su ti koji će svoje štete prijaviti općinskim i gradskim povjerenstvima za procjenu štete od elementarnih nepogoda, zbirnu listu donosi županijsko povjerenstvo koje onda putem ministarstva traži i isplatu i obeštećenje poljoprivrednicima. 

Koliko je onda ovaj sustav dugoročno održiv za poljoprivredu? 

Sustav nije održiv kada vi sanirate štetu, vi morate prevenirati štetu, morate se baviti uzrocima ne posljedicama. Upravo suočavanje s klimatskim promjenama da jedan mjesec imamo sušu, drugi mjesec imamo tuču, a treći mjesec imamo poplave. Mi se na takav način moramo naviknuti i učiniti sve da to preveniramo. Nekad vam je ulaganje u prevenciju puno jeftinije nego sanirati kasnije štete. 

Očigledno je kako će ovdje u Međimurje šteta od suše zbrajati se još danima.