
Smrtonosna bolest, osim za stoku, opasna je i za ljude! Capak: 'Uzimat će antibiotike...'
Budući da se bolest može prenijeti na ljude aktivirana je epidemiološka služba, pa će svi koji su bili u kontaktu dobiti desetodnevnu terapiju antibioticima
Tri tjedna od početka masovnog pomora stoke u okolici Vrlike, Maovca i Drniša, misterij je djelomično riješen. Na jednom uzorku mrtve životinje otkrivena je zarazna bolest bedrenica, izvijestili su iz Hrvatskog veterinarskog instituta.
Situacija je krizna, objašnjava ministar poljoprivrede David Vlajčić na izvanrednoj konferenciji za novinare. Područje na kojem je zabilježeno više desetaka umrlih krava proglašeno je tzv. bedreničkim distriktom. Odnosno, zabranjena je prodaja kravljih proizvoda, a vrijede i posebna pravila za premještanje i hranjenje životinja.
Od ponedjeljka kreće i cijepljenje, a životinje bi trebala biti otporne na bolest tijekom 15 do 20 dana. Sprema se i financijska pomoć stočarima. Podsjetimo, od prvih uginuća prošlo je 20 dana, a isprva je bila isključena bilo kakva zarazna bolest. Iz Veterinarskog instituta objašnjavaju kako su testiranja na bedrenicu, do ovog slučaja bila negativna.
Opasna i za ljude
Budući da se bolest može prenijeti na ljude aktivirana je epidemiološka služba, pa će svi koji su bili u kontaktu dobiti desetodnevnu terapiju antibioticima.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo podsjetio je i na slučaj od prije tri godine u Lonjskom polju, kad je zabilježeno više od 100 oboljelih životinja te 17 ljudi s blagim kožnim oblikom bolesti koji su uspješno izliječeni. Krunoslav Capak objasnio je o kakvoj je bolesti riječ.
"Antraks, bedrenica ili crni prišt je bolest koja je zajednička životinjama i ljudima, zato je zovemo zoonoza, odnosno antropozoonoza i može se prenijeti na ljude. Srećom, ta bolest nije tako jako zarazna i prenosi se gotovo isključivo direktnim kontaktom. Može se prenijeti aerosolom, ali bakterija je teška, pa teško može stvoriti aerosol", rekao je Capak.
Dodao je i da imaju popis ljudi koji su bili u kontaktu te da će oni dobiti takozvanu postekspozicijsku kemoprofilaksu, odnosno uzimat će deset dana antibiotike, čime se smanjuje rizik od ove bolesti.













