RTL Danas otkriva kojem mediju Hrvati najviše vjeruju: Pobjednik bi vas mogao iznenaditi

Koliko se vjeruje medijima u Hrvatskoj? Kojim se medijima najviše, a kojima najmanje vjeruje? Kakve su generacijske, spolne, obrazovne i regionalne razlike u razini povjerenja u pojedine medije? To je dio pitanja na koje odgovore donosi prvo veliko hrvatsko istraživanje o stanju društvene svijesti ("slika nacije") koje je tijekom lipnja ove godine provela agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL Hrvatska.

Odgovore su predstavili Adrian De Vrgna i Damira Gregoret.

Mediji u Hrvatskoj iz kojih naši građani informiraju o događajima oko nas, u zemlji i svijetu, u prosjeku uživaju relativno nisku razinu povjerenja. Ta se razina kreće od najviših 36% koju bilježi radio do najnižih 12% koliko je zabilježeno za društvene mreže. Prosječno gledano, tradicionalni mediji (TV, radio i tisak) bilježe nešto višu razinu povjerenja od novijih medija (news portala, društvenih mreža i youtube).

Televizija

Televizija, i dalje najprisutniji medij masovne komunikacije u našoj zemlji bilježi, 34,3% povjerenja hrvatskih građana, uz 26% onih koji nemaju povjerenja u ovaj najčešći medij u hrvatskim domovima, ali i izrazito visok udio od 38% onih koji imaju podijeljen odnos prema televiziji (niti vjeruju niti ne vjeruju) i 1,7% bez stajališta.

Foto: Rtl Danas

Veća razina povjerenja u televiziju bilježi se među ženama nego muškarcima (36,6% prema 31,7%). Među najstarijom populacijom je zabilježena i najviša razina povjerenja (47,3%), kao i među najslabije obrazovanim (61,3%). Najmanja razina povjerenja u televiziju zabilježena je u Dalmaciji (19,7%), a najviša na sjeveru zemlje (42,8%).

Foto: Rtl Danas

Radio

Radio, medij kojem su još prije 70 godina pripisivao kraj, bilježi nešto veće povjerenje od svog mlađeg medijskog brata, 36%. Istovremeno radio je zabilježio i 22,2% onih koji mu ne vjeruju uz 36,7% s podijeljenim odnosom i 5,2% onih koji nemaju stajalište. Veća razina povjerenja u radio bilježi se među muškarcima nego ženama (38,3% prema 33,8%), dok se najviša razina povjerenja i u ovom slučaju bilježi među najstarijom populacijom (45,6%) i među najslabije obrazovanima (54,9%). Veća razina povjerenja zabilježena je u regiji Sjeverna Hrvatska (46,3%) i zagrebačkom području (43,1%).

Foto: Rtl Danas

Dnevne novine

Dnevne novine, najstariji živući medij masovne komunikacije, bilježi manju razinu povjerenja od dva mlađa medijska brata. One su brojčanik povjerenja zaustavile na niskih 26,1% uz 27,6% onih koji ne vjeruju dnevnim tiskovinama i 29,5% s podijeljenim odnosom (niti vjeruju niti ne vjeruju dnevnim novinama) i 16,9% onih koji nemaju stajalište. Muškarci imaju višu razinu nepovjerenja u dnevne novine od žena (27,2% prema 25%). Razina povjerenja je dobno uvjetovana, jer se najniža razina povjerenja bilježi među najmlađima (19,1%), a najveća razina među najstarijima (35%). Veću razinu povjerenja dnevne novine bilježe među najslabije obrazovanima (27,1%), te među populacijom s područja Slavonije (32,5%).

Foto: Rtl Danas

Tjednici

Tjednici i magazini, izvedenice dnevnih tiskovina, bilježe još nižu razinu povjerenja (svega 10,9%), uz visokih 32% onih koji ne vjeruju ovim medijima. Nepovjerenje je češće zabilježeno među muškarcima nego ženama (34,6% prema 29,6%), te u dvije mlađe dobne skupine (35,6% među onima od 30 do 39 godina i 36,4% od 60 do 69 godina). Iz dobne strukture povjerenja i nepovjerenja prema tiskovnim medijima (dnevnim i periodičkim), a posebice udjela nekorisnika ovih medija dade se naslutiti kako će se kriza tiskovnih medija u našoj zemlji, s protokom vremena i zadržavanje sadašnje tendencije povjerenja, još i dodatno produbiti.

Foto: Rtl Danas

Portali

Samostalni informativni portali i informativni portali tradicionalnih kanala (dnevnih novina, TV kanala i radija) kao noviji izvori informacija u masovnoj komunikaciji, općenito bilježe nižu razinu povjerenja od svojih starijih uzora. Tako informativni portali kojima su izdavači tradicionalni mediji bilježe manje povjerenje i od svojih originalnih izdanja (tiskovna izdanja, TV kuće i radijske kuće), ali i svog generičkog konkurenta (samostalni news portali koji nisu vezani uz tradicionalne medije). Portali u vlasništvu tradicionalnih medija bilježe povjerenje od 15,7% u odnosu na 14,1% za samostalne news portale. U oba slučaja zabilježen je i relativno visoki udio ispitanika koji nemaju stajalište (14% i 7,9%), i to među starijom populacijom i najslabije obrazovanima (koji ujedno i najmanje koriste nove medije kao izvor informiranja).

Foto: Rtl Danas

Društvene mreže

Niža razina povjerenja zabilježena je i za dva posljednja i novija izvora informiranja među masovnim medijima: društvene mreže (12%)

Foto: Rtl Danas

i Youtube kanal (14,3%).

Foto: Rtl Danas

U ovom se slučaju još vidljivije uočavaju generacijske razlike kako u razini povjerenja i nepovjerenja, tako i u udjelima ispitanika bez stajališta o ovim medijima (gdje ponovo dominiraju najstarije dobne skupine i najslabnije obrazovani).

Sveukupno gledajući, kako u odnosu povjerenja prema sredstvima masovnih komunikacija tako i prema načinu konzumacije medijskih sadržaja, uočavaju se značajne generacijske razlike, koje su često u ovisnosti i s visinom obrazovanja, ali i veličinom naselja i regijom u kojoj žive naši sugrađani.

Sutra slijedi vrlo zanimljivo područje, religija i religioznost. Ponovo mnoštvo zanimljivih tema i pitanja o kojima se često vode javne rasprave i polemike.

Istraživanje je provedeno između 5. i 21. lipnja na 1075 ispitanika. Uz standardnu grešku uzorka: ±3,02% i razinu pouzdanosti od 95%. Istraživanjem su obuhvaćeni ispitanici iz 331 naselja iz svih županija.