
Hrvati sve bogatiji: Pazite za koliko nam je porasla imovina u samo godinu dana
Na kraju prvog tromjesečja ove godine ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je nešto preko 107 milijardi eura što je 1,1 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja
Dok se na sve strane čuju žalopojke o općoj krizi, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, kvartalno izvješće Hrvatske narodne banke (HNB) kaže drukčije. Hrvatski su građani povećali svoju imovinu, a mijenjaju i način ulaganja. Ulaganje u nekretnine više nije imperativ.
"Nema se, kriza je, inflacija, sve je poskupjelo, porasli su troškovi života...", čuje se na svakom koraku, a financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je u samo godinu dana za devet milijardi eura.
"Nekima se povećava, a neki žive u strahu. Netko može povećati svoju imovinu kupujući nekretnine ili dućane ili što već kupuju, a narod koji zarađuje jako malo štedi jer ne zna što ga čeka sutra", smatra Zvonimir Papić iz Zadra i dodaje kako ovakav trend nije specifičan samo za Hrvatsku nego je takav trend i u ostatku Europe, a njegov sugrađanin Ivan Kovačić kaže kako je on tu fazu u životu zaključio: "Ja sam u mirovini, imam solidnu mirovinu, živim udobno, ali ne štedim. To mi ne treba. Nemam ni još puno života, imam 75-76 godina. Uživam u onome imam i to je to."
Promjena trendova u ulaganjima
Na kraju prvog tromjesečja ove godine ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je nešto preko 107 milijardi eura što je 1,1 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Prema HNB-u, najveći doprinos rastu financijske imovine kućanstava ima ulaganje u investicijske fondove, no i dalje najznačajniji dio imovine kućanstava ostaju depoziti.
Sve bolja financijska pismenost građana, otvorenost drugih financijskih tržišta za ulaganja, pa čak i savjeti stručnjaka preko društvenih mreža promijenili su trendove u ulaganjima. "Mislim da svima polako raste imovina i da je i prije bilo štednje za koju se nije baš znalo jer su ljudi zapravo to čuvali kući. A sad, kako imamo jako veliku inflaciju onda to ljudi moraju investirati u nešto jer će inače propasti", kaže izv. prof. dr. sc. Sonja Brlečić Valčić, zamjenica voditelja Odjela za ekonomiju Sveučilišta u Zadru.
'Pametnije je uložiti u nekretninu'
Nakon uvođenja poreza na nekretnine i zakonske odredbe prema kojoj dvije trećine stanara u zgradi mora dati suglasnost da netko stan pretvori u apartman, ulaganje u nekretnine sada je češće opcija kao osiguravanje stambenog pitanja potomcima ili za dugotrajni najam.
"Gledajući najam koji plaćate, mjesečne ili godišnje rente i gledajući kredite u banci koje možete dobiti i kupiti svoju nekretninu, mislim da je stvarno pametnije uložiti u nekretninu. I u konačnici taj dio koji biste davali za najam dajete u svoju nekretninu; pa moj Bože, ako ide - ide, ako ne ide, niste izgubili ništa što ne biste izgubili s plaćanjem najma", savjet je Nikice Begonje, predsjednik Strukovnog udruženja agencija za promet nekretnina Zadarske županije pri HGK.
Profesoricu ekonomije veseli da se poboljšava imovinsko stanje građana jer to znači da je standard života bolji. "Sada su porasli i dohodci, pojavili su se i različiti oblici zarađivanja novca. Mladi su jako skloni on line poslovima koji su 'part time jobovi' i nekako pospješuju tu svoju imovinu i moraju je negdje ulagati", kaže Sonja Brlečić Valčić.
Banke su povisile kamate na štednju, a u kriznim vremenima čak i oni koji nemaju značajnijih "viškova" nastoje uštedjeti nešto za "crne dane".
















![[KVIZ] Koliko znaš o domaćim pernatim životinjama?](http://cdn2.net.hr/media/2025/07/11/1320723/LS-2230239f-f799-4eb6-b0d6-3acef159f5e0-360.webp?1752232597)




