Gorimo pod kupolom, hrvatski klimatolog otkrio strašna predviđanja za Jadran već ovo ljeto!

Razlog je ekstremnih vrućina, posebice duž Mediterana, golema toplinska kupola nad Europom. Ovo je jedan od najranijih i najintenzivnijih toplinskih valova u posljednjih 10 godina.

Požari u Dalmaciji, suše u Slavoniji. Temperature ovog lipnja već dosežu one vrijednosti koje obično doživljavamo u kolovozu.

Reporterka RTL-a Tea Mihanović razgovarala je s istaknutim hrvatskim klimatologom Mirkom Orlićem.

Hoće li 2025. biti najtoplija godina dosad?

Ukratko: prema projekcijama izgleda da neće. Prethodnih 10 godina bilo je 10 najtoplijih godina, a rekordno topla je bila 2024. godina. I ona je premašila onaj limit od 1,5 stupanj koji je predviđen Pariškim klimatskim sporazumom. Međutim, izgleda da će ova, dakle 2025. biti nešto malo hladnija. Zašto? Zato što je onoj lanjskoj visokoj temperaturi pomogao El Nino, čuvena pojava El Nino, što je prirodna pojava. Ove godine ona nije na dijelu, pa će to biti malo niža temperatura.

Zašto je ovaj toplinski val toliko uranio, toliko je intenzivan, a i meteorolozi kažu da mu se ne nazire kraj?

Generalno, ti valovi ovise o globalnom zatopljenju, opet, naravno, ali ovise i o promjenama u atmosferskoj cirkulaciji. Prije svega, valovi to su tzv. mlazne struje. Riječ je o tom da kad dolazi do zagrijavanja, ono nije svugdje jednako na Zemlji. Prilikom globalnog zatopljenja mijenja se razlika između ekvatora i polova. Kad dođe brijeg vala, te struje iznad vašeg područja, imate visoke temperature. Kad vam dođe dol vala, imate niske.

'NIKAD TO NISMO DOŽIVJELI' /

Ovako izgleda Europa danas, temperature prže do +42! Svemu je kriv jedan fenomen...

Dokle ovog ljeta uopće može rasti temperatura mora?

More već sad ima temperaturu 25 stupnjeva. Tipično, maksimalne temperature mora su u kolovozu. I nekoć su vam to bile maksimalne kolovoške temperature. Mi ih sad imamo već u svibnju. Prema tome, što možemo očekivati, negdje u kolovozu je možda 27–28 stupnjeva, a negdje možda čak i više.

Jedna od posljedica su možda opet i požari, kojima i ove godine svjedočimo u Dalmaciji. Koliko je priroda u morskim krajevima postala ugroženija zbog globalnog zagrijavanja?

Recimo, ono što se dešava ove godine, to je očigledno, pod navodnicima, savršeno za požare. To znači, imali smo dugotrajnu sušu, imamo visoke temperature, i sad je samo pitanje da se požar pokrene. Modeli koji rade klimatske projekcije, a takvi se rade već desetljećima, oni uvijek najavljuju da će se u našem području sušna razdoblja produljiti, da će, naravno, temperature porasti. Dakle, sve ovo što se dešava, zapravo mi smo očekivali.

Ipak, neki će i dalje reći da klimatske promjene ne postoje, da globalno zagrijavanje ne postoji, a sve ovo i o čemu govorimo svjedoči da je upravo tako.

Kad je riječ o tome da imamo globalno zatopljenje sa svim pratećim promjenama, to znači promjenama u sušama, u temperaturama, promjenama u intenzivnim oborinama, promjenama u poplavama. Dakle, to je sve dio istog paketa. Ja mislim da je svima očigledno da se to dešava i naravno svi brojevi to pokazuju. Dakle, tu ne možemo ništa poricati.

Ono gdje poricatelji možda mogu doći do izražaja, to je pitanje da li je to što se dešava uzrokovano čovjekovom aktivnošću. Mi, naravno, koji se bavimo time u znanstvenom smislu, znamo da se radi o povećavanju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi zbog izgaranja fosilnih goriva i da zbog toga raste temperatura i sve ove ostale promjene se dešavaju.