Brojke otkrile, četvrtina bolovanja je lažna! Nevjerojatno za što neki koriste te dane

Josip Koledić (62) iz Čiste Mlake, strojar s 43 godine radnog iskustva, i dalje radi i juri po lijekove za vrijeme radnog vremena - naravno, uz suglasnost poslodavca.

"Moram si na brzinu uzeti tablete, nema interneta, zovem od jutra, rekoh, moram hitno", kazao je Josip. Na pitanje je li ga poslodavac pustio s posla, odgovara: "Pa jesu." Ima li poslodavac razumijevanja? "A ima, mora, nema druge, ako ne, odoh ja sam."

Poslodavac ga sluša, ali zdravlje baš i ne.

"Imam problema sa srcem, idem na terapije", dodaje. Kakav je poslodavac? "Oni su oni upoznati s mojom situacijom, imam redovne kontrole." Jesu li ga ikad kontrolirali? "Ne, nisu, nisam nikad ništa dobio. Ne idem na bolovanje, ako ne trebam."

Neka su bolovanja i predugo trajala

Takvih poput Josipa ima mnogo. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) lani je proveo više od 23 i pol tisuće kontrola bolovanja, pri čemu je otkriveno više od šest tisuća nepravilnosti, odnosno čak četvrtinu bolovanja su zatvorili.

Foto: Rtl Danas

"To je čak manje nego što je bilo prijašnjih godina kada je bila čak jedna trećina. Tako da ta tendencija postoji. Moramo reći da ta bolovanja koja su zaključena, nije da nisu bila opravdana, nego su možda predugo trajala", rekao je Nenad Korkut, glasnogovornik HZZO-a. Jednostavno, nekim radnicima se nije dalo natrag na posao.

"To zapravo pokazuje da Hrvatska ima velikodušan sustav bolovanja kada on ide na teret poslodavca i mi kao Udruga poslodavaca smatramo da su potrebne izmjene koje će smanjiti tu velikodušnost bolovanja kada on ide na teret poslodavaca", poručuje Dario Ćorić, pravni savjetnik HUP-a.

Nije dobio godišnji pa uzeo bolovanje

Bilo je i onih koji su šefu rekli da su bolesni, a umjesto da leže u krevetu, otišli su na skijanje. Kada su kontrolori pokucali na vrata, sve im je bilo jasno.

"Naš je osiguranik tražio godišnji, nije dobio godišnji, uzeo je bolovanje i otputovao. To je bilo vrlo provjerljivo, da se ne nalazi u gradu u kojem je trebao biti kao bolesnik. Iz dokumentacije njegovog liječnika bilo je jasno da nije bilo opravdanja zbog čega je to bolovanje otvoreno", izjavio je Nenad Korkut iz HZZO-a.

U HZZO-u kažu kako je lani pristiglo više od dvije i pol tisuće žalbi na liječnike, najviše zato jer ih pacijenti nisu mogli dobiti.

NAKON SKORO 20 GODINA /

HZZO napokon podiže naknade za bolovanje: Zna se za koliko i kada stupa na snagu

"Bit ćemo još nedostupniji. Nije do nas, do njih je. Davali smo prijedloge, davali smo rješenja. Ne možete namazati putra na šnitu, ako putra nema. Već imate pola milijuna ljudi koji nemaju svog liječnika", rekla je Magdalena Šobar, liječnica obiteljske medicine.

Nedavnim zakonskim izmjenama poslodavac radniku na bolovanju kontrolu može poslati samo ako ima opravdanu sumnju u zlouporabu. Tako su lani šefovi kontrolu slali na vrata radnicima čak 40 posto manje nego godinu prije.