'Rohatinski i Vujčić su nam nanijeli više štete, nego Domovinski rat'

Sabor je u četvrtak započeo raspravu o prijedlogu izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, a zamjenik ministra financija Igor Rađenović uvodno je naglasio da je riječ o privremenoj mjeri, kojom Vlada zatvara neurozu, strah i nesigurnost kod slabijeg u ugovornom odnosu, a to su korisnici kredita u švicarskim francima.

"Predloženi zakon omogućit će mirniji dijalog o zaduživanju u stranoj valuti, problemu koji će nas opterećivati još neko vrijeme, ali vjerujem da ćemo doći do rješenja", rekao je Rađenović.

Ponovio je da se predlaže zamrzavanje tečaja švicarskog franka za korisnike stambenih kredita na 6,39 kuna na najdulje godinu dana. Istaknuo je kako je cilj Vlade da zakon traje što kraće te dodao da bi trošak, ostane li zakon na snazi godinu dana, iznosio 400 milijuna kuna, a snosile bi ga financijske institucije.

"Mi u Vladi ovaj problem želimo riješiti što prije. Okvir je godinu dana, ali želimo da se što prije sjedne za stol i nađemo rješenje i u narednih mjesec, dva, tri najdalje. Dakle, da ono bude na osnovu argumenata, na osnovu stvarnih brojki, a ne na osnovu eventualno nekih argumenata sile, ulice ili ne znam kakvih drugih metoda pritisaka", kazao je Rađenović.

Na primjedbe o mogućoj ustavnoj tužbi protiv predloženog rješenja, Rađenović tumači da je zakon nužno retroaktivno primijeniti na već sklopljene ugovore kako bi se zaštitilo ustavno pravo građana na socijalno blagostanje i zaštitila njihova egzistencija nakon valutnog udara koji je prouzročila odluka švicarskog regulatora o odmrzavanju tečaja franka.

Podsjetio je da je sličnih primjedbi bilo i kod izmjena Zakona o potrošačkom kredititranju krajem 2013., kada je kamata za kredite u "švicarcima" fiksirana na 3,23 posto.

"Rizik uvijek ide na slabijega, zato smo zakon donijeli tada, zato donosimo i ovaj danas", rekao je Rađenović.

Osvrnuo se i na prijedloge dugoročnog rješavanja pitanja kredita u francima, među kojima je i onaj o ponovnom smanjivanju kamata. "Kad bismo opet smanjivali kamate, netko bi dobio nešto manje, a netko nešto veće rate, što bi izazvalo dodatnu zbunjenost među građanima", uvjeren je Rađenović. Kazao je kako Vlada "nije nesklona" prijedlogu nekih banaka da se u obzir uzmu i određeni socijalni kriteriji, gdje bi se vidjelo je li kredit uzet za kupnju prve nekretnine u kojoj dužnik živi. Naveo je da se predložene izmjene odnose na gotovo 55 tisuća kreditnih partija, da je više od polovice tih kredita do 50 tisuća franaka, a 90 posto njih do 100 tisuća franaka. Najviše je kredita sklopljeno na razdoblje od sedam do 20 godina, kazao je.

Rađenović ističe da je Vlada promptno reagirala na odmrzavanje tečaja franka te da je odmah okupila bankare i predstavnike HNB-a, kako bi se što prije ublažio udar na dužnike. Pozvao je na spuštanje tenzija i ocijenio kako po pitanju kredita u "švicarcima" nitko nije nevin.

Rađenovićevo izlaganje izazvalo je niz replika. Ivan Šuker (HDZ) uvjeren je da je riječ o kratkoročnom političkom rješenju, te da bi "kvalitetniji bio dogovorni moratorij kojim se ne bi zadiralo u tečaj i ne bi donosio protuustavan zakon". Kazao je kako će podršku predloženom zakonu HDZ uvjetovati prihvaćanjem posebnog zaključka, no nije precizirao o čemu je zapravo riječ.

Da je zakon protuustavan, uvjerena je i DC-ova Vesna Škare Ožbolt. "Podržavam iznalaženje rješenja, ali nisam sigurna da je zakon najbolji mehanizam", rekla je Škare Ožbolt, podsjetivši da je Ustavni sud lani srušio zakon kojim je upravljanje dubrovačkim zidinama s udruge građana preneseno na grad, tumačeći kako zakonodavac nije ovlašten jednostrano mijenjati pravno-ugovorne odnose.

"Danas ili sutra ćemo donijeti protuustavan zakon. Zašto se pod istim uvjetima nije mogao postići dogovor s bankama", upitala je Škare Ožbolt.

"Guverneri i vlade godinama su okretali glavu na ovaj problem. Zašto se tečaj sad fiksira na 6.39, a ne na 5 kuna, koliko je franak vrijedio u vrijeme kad je podizana većina ovih kredita, kad je stvarano to dužničko ropstvo", upitao je Krešimir Bubalo (HDSSB).  "Nitko ne štiti građane. Prije četiri godine Ustavnom sudu je upućen zahtjev za ocjenom ustavnosti valutne klauzule. Gospodin Rohatinski i gospodin Vujčić su više štete nanijeli građanima nego Domovinski rat", rekao je nezavisni Branko Vukšić.

Oporba: Vlada bi, kao i kod 'švicarca', trebala intervenirati i oko Ine

Dio saborske oporbe ocijenio je u četvrtak da bi Vlada, kao što je intervenirala kod 'švicarca' trebala intervenirati i u slučaju Ine.

"Kao što je intervenirala oko 'švicarca', Vlada bi trebala intervenirati i u slučaju Ine", rekao je nezavisni zastupnik  Branko Vukšić nakon stanke koju je, zbog stanja u sisačkoj Rafineriji, ali i ukupnog stanja oko Ine, tražio HDSSB-a, a priključili se i drugi.

Vukšić predlaže novi zakon o Ini, otkup sedam posto dionica čime bi, kaže, Hrvatska postala većinski vlasnik. To je netržišno, ali je u interesu Hrvatske države i u interesu njenih građana, rekao je.

Oporba upozorava na "dijametralno" suprotne izjave unutar Vlade oko Ine, konkretno između ministra gospodarstva i premijera. Jedan kaže otkupit ćemo dionice, drugi kaže nemamo novca, primjećuje laburist Mladen Novak.

Hrvatska je, ističe Novak, jedan od vlasnika Ine, a vlasnik, osim interesa dobiti ima i interes energetske neovisnosti i očuvanja radnih mjesta. Oba ta interesa Vlada nije shvatila ozbiljno, tvrdi laburist.

Da Vlada mora osigurati energetsku samostalnost države, smatra i Vukšić. "Ako to ne učini, to je ravno izdaji", poručuje.

Istu temu problematizira i Boro Grbišić (HDSSB), podsjeća da je Hrvatska prodala banke, telekomunikacije pa se pita kakva je država koja nema ni energetiku.

Iznosi i viđenje zbog čega na pet sastanaka predstavnika Ine i MOL-a nije postignut nikakav dogovor. "Jasno je kome je u cilju otezanje, prestanak rada Rafinerije Sisak, uništenje maloprodaje Ine koja sada ima 16 benzinskih postaja u tzv. pilot projektu franšize, davanja u zakup nekim privatnicima", kaže Grubišić.

Ističe i da se od predsjednika Nadzornog odbora Ine (Siniše Petrovića), "našeg čovjeka kojeg je postavio premijer Milanović, "nikada ni jedna riječ" nije čula u javnosti. Poglavito, kaže, nismo čuli kako se Inom upravlja temeljem koruptivnog ugovora koji je sklopio bivši premijer Ivo Sanader.

Ivan Domagoj Milošević (HDZ) zatražio je od Vlade da se izjasni o mogućoj isplati dividende dioničarima Ine, ocijenivši da bi takav potez u pitanje doveo investicije i očuvanje radnih mjesta u nacionalnoj naftnoj kompaniji.

"Svi ćemo se složiti da nacionalni interes mora biti investiranje i očuvanje radnih mjesta, a ne isplata dividende", kazao je Milošević.

Naglasio je da građane ne treba plašiti tržištem i tražiti krivca u MOL-u, bankama i drugima. "Svaka država ima na raspolaganju alate za odrediti jasna pravila igre za sve", kazao je Milošević.

I SDP-ova Dragica Zgrebec ističe kako je logično da MOL štiti svoj profit, ali i upozorila da se strateški partner u prvom međudioničkom ugovoru, nakon što je Hrvatska prodala 25 posto plus jednu dionicu Ine, obvezao da će modernizirati rafinerije u Sisku i Rijeci.

"Iz toga je definiran čitav petogodišnji investicijski program koji kao najveće investicije ima rafinerije u Sisku i Rijeci. Zašto je Nadzorni odbor tada, a znamo tko ga je vodio, nekoliko puta prolongirao vrijeme za investiranje", upitala je Zgrebec.

Podsjetila je i da je prvi međudionički ugovor predvidio izmjene nakon što jedna strana stekne više od 50 posto ili druga padne ispod 25 posto dionica.

Taj je ugovor, međutim, promijenjen kad je MOL stekao 49 posto dionica, i to tako da su Mađarima prepuštena upravljačka prava u Ini, rekla je Zgrebec, ističući da bi Sabor sada trebao razmotriti kako bi država u tim okolnostima mogla zaštititi svoje interese u nacionalnoj naftnoj kompaniji Ini.