
Pročitajte što je sve Milanović rekao o stanju u državi!

Premijer Zoran Milanović pred Hrvatskim saborom u 9.30 sati počeo je podnositi godišnje izvješće Vlade RH, koje je novina u odnosima Sabora i Vlade, a premijer bi zastupnike u sat vremena trebao usmeno izvijestiti o uočenim pojavama, problemima i stanju u društvu te o aktivnostima Vlade.
"Ovo je prvi puta da imamo nešto što je davno prije trebalo
postojati. Već prije je postojala inicijativa da predsjednica ili
predsjednik Vlade iznese stanje u državi u Saboru. Ovo je pokušaj
da se u razumnom vremenu kaže sve bitno u državi, da se govori o
problemima, a ne da se bježi od problema", započeo je.
"Hrvatska nikome ništa ne duguje za ulazak u Europsku uniju. Mijenjali smo se nabolje i nitko nam ništa nije poklonio, kao što nam nitko ništa nije poklonio u protekla dva desetljeća. Tražimo da nas se poštuje i uvažava kao sugovornika".
"Hrvatska, zemlja radišnih, kompetentnih, kreativnih, otvorenih i ambicioznih ljudi, bit će dobro uređena i ekonomski prosperitetna zemlja. Zemlja čiju stabilnost sigurno neće moći uzdrmati nepovoljni financijski vjetrovi s drugih tržišta. Osnovna pretpostavka da bi se to ostvarilo jest da se i u Bruxellesu i na svim drugim utjecajnim adresama zalažemo za interese svojih građana i svoje zemlje. Budite sigurni da ćemo to i činiti, i budite sigurni da ćemo u tome biti uspješni", naglasio je premijer.
Tri važna pokazatelja neodgovornosti prethodnih vlada
Nakon reda hvali, Milanović je prešao na probleme: "Nismo nerealni i ne fali nam samokritičnosti. Naša gospodarska situacija i dalje je teška, ponajprije zahvaljujući neodgovornosti koja je u jednom razdoblju prošlog desetljeća bila najvažnije svojstvo hrvatske državne politike. Evo što je, u samo tri važna pokazatelja, bio ishod višegodišnje neodgovornosti prethodnih vlada".
"Nelikvidnost koju smo zatekli krajem 2011. iznosila je 41 milijardu i 700 milijuna kuna. U rujnu 2012. nelikvidnost je dosegla čak 44 milijarde i 600 milijuna kuna. Nelikvidnost danas iznosi 35 milijardi i 500 milijuna kuna, te ima i daljnju tendenciju smanjivanja, jer smo, između ostalog, uveli institut predstečajne nagodbe, zakonski skratili rokove plaćanja, i omogućili poduzećima i građanima reprogramiranje poreznih dugova", istaknuo je.
"U prosincu 2011. zatekli smo 205.000 radnika kojima nisu
isplaćivane plaće niti su im uplaćivani doprinosi. Danas ih je
70.000, što je - bez obzira na znatno smanjenje - i dalje
nedopustivo previše. Izmjenama Kaznenog zakona neisplata plaće i
neuplaćivanje doprinosa postali su kazneno djelo za koje prijeti
zatvorska kazna do tri godine. No pogledajmo aktualno stanje. Za
razliku od nekih drugih tema, kad je riječ o financijama i
upravljanju državom, prošlost očito nikoga ne zanima".
"Nisu ohrabrujuće činjenice da će naš javni dug do kraja godine vjerojatno dosegnuti 190 milijardi kuna. Prošle godine javni dug je povećan za 21 i pol milijardu kuna, od čega se 9 milijardi i 200 milijuna kuna odnosilo na preuzete kreditne obaveze brodogradilišta. Proračunski deficit u 2012. uspjeli smo smanjiti za više od 4 milijarde kuna, to jest za otprilike 30 posto, pa je iznosio nešto više od 11 milijardi kuna. Od toga je gotovo 9 milijardi otpadalo na kamate. Planirali smo da proračunski deficit ove godine zadržimo na razini prošlogodišnjeg, pri čemu se 10 milijardi i 200 milijuna odnosi na servisiranje kreditnih obaveza koje su ugovorile prethodne vlade. Bit će teško, no borit ćemo se da budemo što bliže ostvarenju tog plana. Za usporedbu, 2011. godine deficit proračuna bio je 15 i pol milijardi kuna, a od toga je, pod navodnicima, svega sedam milijardi i 600 milijuna kuna otišlo na kamate. Pogledajte taj omjer danas", rekao je.
'Gotovo smo uspjeli uskladiti tekuće rashode s prihodima'
"Gotovo bih se usudio reći da smo uspjeli tekuće rashode
uskladiti s prihodima, ali ne uspijevamo prihodima pokriti
kreditne obaveze. To će biti jedan od prioritetnih poslova u
budućem razdoblju. U srpnju 2013., u usporedbi sa srpnjem 2012.,
industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, ubilježila je
pad od 4,1 posto. Pad industrijske proizvodnje u Uniji, na
međugodišnjoj razini, iznosi 1,7 posto, dok je u eurozoni, koja
obuhvaća 17 članica Unije, registriran pad od 2,1 posto. Osim što
smo privatizirali tri velika brodogradilišta, ministarstvo
gospodarstva ulaže velike napore, velika sredstva i zakonske
inicijative u poticanje prerađivačke industrije zato što je taj
segment iznimno važan za oporavak industrijske proizvodnje i
izvoza. Općenito, različiti oblici pomoći i poticaja
industrijskoj proizvodnji, kao i privlačenje stranih investicija
u industrijski sektor, područja su našeg najintenzivnijeg
djelovanja".
"Od početka ove godine srpanj je treći mjesec zaredom da je zabilježen realni porast prometa u trgovini na malo u odnosu na isti mjesec prethodne godine".
"U razdoblju od siječnja do lipnja 2013. naš robni izvoz pao je za 4,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz porastao za 0,1 posto. Vanjskotrgovinski deficit u razdoblju od siječnja do lipnja 2013. veći je za 5,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine".
'Četiri su glavna pravca Vladinih aktivnosti u izlasku iz krize'
"U kolovozu ove godine imali smo registriranih 313.675 nezaposlenih, što je stopa od 18 posto. Na razini cijele Europske unije ta je stopa oko 11 posto. Stoga je pitanje zapošljavanja u srži svih Vladinih mjera i akcija", kazao je.
"Dame i gospodo, četiri su glavna pravca Vladinih aktivnosti u izlasku iz krize. Sva četiri su gotovo jednako važna, jer samo pozitivni rezultati na sva četiri pravca i na njihovim rukavcima mogu uroditi boljim standardom naših građana i uređenim državnim financijama. Prvi pravac je uvođenje reda, drugi je konsolidacija državnih financija, treći restrukturiranje i racionalizacija državnog i javnog sektora, i posljednji, četvrti, izrada, donošenje i provedba mjera za oporavak i novi rast gospodarstva", naglasio je.
"Prvi pravac je uvođenje reda i poštivanja zakona u svim
područjima i svim djelatnostima.
"Prije devet mjeseci stupio je na snagu Zakon o financijskom
poslovanju i predstečajnoj nagodbi. To je instrument koji
omogućuje poduzetnicima financijsko restrukturiranje radi ponovne
uspostave likvidnosti i solventnosti, te očuvanja radnih mjesta.
Naravno, u dogovoru s vjerovnicima. Oko 5.000 poslovnih subjekata
do danas je uputilo zahtjeve za otvaranjem postupka predstečajne
nagodbe. Njihovi ukupni dugovi iznose 48.5 milijardi kuna, a
zapošljavaju gotovo 42.000 radnika. Dosad je pozitivno riješeno
820 zahtjeva koji su bili teški 14 milijardi i 400 milijuna kuna,
i koji znače 14.000 radnih mjesta".
"U idućih nekoliko mjeseci provest će se mjere za dodatno povećanje transparentnosti trošenja javnog novca. Ali i općenito transparentnosti u upravljanju. Transparentnost i u komuniciranju odluka. Odluka kojom samo Vlada može odobriti za posebe projekte angažiranje PR agencija, izaziva frustraciju pojedinaca, ali i suzbija stare navike u rasipanje javnog novca. Transparentnost u upravljanju očekujemo i od lokalne i regionalne samouprave. Hrvatska će uskoro dobiti i prvog povjerenika za informiranje. Također, uvodimo i integriramo sofisticirane informatičke sustave koji će konačno objediniti isplate svim proračunskim korisnicima. To se posebno odnosi na isplate plaća zaposlenima u državnom i javnom sektoru, na zdravstveni i obrazovni sustav te na isplatu socijalnih naknada po različitim osnovama".
"Uvođenje reda i zakona, međutim, nije rezervirano samo za
Ministarstvo financija. Tim poslom bave se sva ministarstva i sva
državna tijela u svom djelokrugu, jer smo posvuda zatekli kaos i
nevoljko provođenje zakona. Ministarstvo uprave dovršilo je
izradu Registra birača. To je baza naše demokracije, njezin
temeljni dokument koji u sređenom i zakonitom obliku nismo imali
više od dvadeset godina. Taj posao nije dovršen, Zakon o
prebivalištu otvorio je mogućnost terenske provjere prebivališta.
Već na izborima za Europski parlament Hrvatska je imala gotovo
800.000 birača manje, nego na proteklim parlamentarnim izborima.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja završilo je
veliki i važni projekt prikupljanja zahtjeva za legalizacijom
divlje gradnje. Prema sadašnjim podacima, podnesena je 821.000 i
900 zahtjeva za ozakonjenjem nelegalnih objekata. Vlada će
inzistirati da se i lokalna i državna uprava dodatno angažira u
što bržem rješavanju ovih zahtjeva. Također, objedinjavamo
postupak izdavanja dozvola za gradnju. Ukratko,
pojednostavljujemo i ubrzavamo procedure".
'Teško ćemo zadržati proračunski deficit i javni dug na planiranoj razini'
"Drugi pravac je – konsolidacija državnih financija. Ranije sam rekao da ćemo u ovoj godini teško zadržati proračunski deficit i javni dug na planiranoj razini od oko 11 milijardi kuna. Razlog je, ponavljam i to, ponajprije u drastičnom porastu kreditnih obaveza koje su ugovorile bivše vlade. Osim toga, u ovoj godini smo s tri milijarde i 300 milijuna kuna sanirali skrivene dugove u zdravstvenom sustavu. Otprilike još toliko proračunskog novca uplaćeno je po prvi puta u proračun Europske unije, kao i za nove troškove u procesu restrukturiranja brodogradnje. Također, ove godine smo uveli dinamičku isplatu poticaja poljoprivredi, pa i to utječe na trenutačni izgled proračunskog deficita. Kad su u pitanju manjak u proračunu i javni dug, nepobitno je da ćemo ući u proceduru prekomjernog deficita, pitanje je hoćemo li sami osmisliti plan konsolidacije ili ćemo čekati Komisiju. Ne skrivamo pod tepihom naš deficit, naslijeđene dugove posakrivane proteklih godina... Naše je opredjeljenje da idemo s paketom mjera koje se intenzivno pripremaju proteklih mjeseci i koje će biti načelno predstavljene u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike".
"Strukturne reforme i smanjenje proračunskih rashoda naša su
obaveza prema pravilima Europske unije. Ali primarni je razlog
što vjerujemo da radi nas samih i radi svog budućeg razvoja
moramo uvesti državne financije u mirne vode".
'Javni dug možemo smanjiti privatizacijom ili koncesioniranjem dijela državne imovine'
"Ali, ključni uvjet za konsolidaciju proračuna je naravno
gospodarski oporavak i rast, koji treba doprinijeti jačanju
prihodne strane proračuna. Taj proces neće biti brz. U kratkom
roku javni dug možemo smanjiti privatizacijom ili
koncesioniranjem dijela državne imovine. Već smo odmakli u tom
procesu. Naročito je važno što smo aktivirali dosad zapuštenu
državnu imovinu u turističkom sektoru i što smo praktički već
stvorili sve uvjete za investiranje u komplekse Kupari i Duilovo.
Do kraja godine stvorit ćemo sve pretpostavke za privatizaciju
državnog turističkog portfelja. Također, do kraja godine Državni
ured za upravljanje državnom imovinom završit će pripreme za
privatizaciju manjinskih i nestrateških državnih udjela u
trgovačkim društvima.
"Vlada će prodati svoje većinske udjele u Croatia
osiguranju i Hrvatskoj poštanskoj
banci. U procesu smo privatizacije
HŽ-Carga. Vlada je izabrala konzultante za
moguću monetizaciju autocesta: uvjereni smo da to može biti dobar
posao za Hrvatsku, ali vidjet ćemo što možemo dobiti i odlučit
ćemo. Tražimo strateškog partnera za Croatiju
Airlines i na dobrom smo putu da tu kompaniju, nakon
dvadeset godina gubitaka, postavimo na zdrave temelje. Također,
zainteresirani smo za ulazak strateškog partnera u ACI, kako bi
se ta tvrtka mogla razvijati na pravi način".
'Državne financije su naprosto prenapregnute!'
"Želimo razgovarati o očuvanju i povećanju radničkih prava ili o daljnjem poreznom rasterećenju građana i poduzetnika, ali dok se hrvamo s proračunskim deficitom i enormnim kreditnim obavezama neki zahtjevi za povećanjem ili zadržavanjem materijalnih prava jednostavno nisu realni. Državne financije su naprosto prenapregnute! Poduzimamo sve razumne i odgovorne mjere da to promijenimo".
'Radničke mirovine nikada nisu došle u
pitanje'
Ukidanje mirovina koje su više od prosječne plaće
"Ali nećemo podilaziti i obmanjivati. Nismo ni dosad. Sviđalo se nekome ili ne, i dalje ćemo inzistirati na racionalnosti, socijalnoj pravednosti i solidarnosti. Na početku mandata smo ukinuli pravo na mirovinu pod privilegiranim uvjetima za državne dužnosnike. Sada ćemo predložiti smanjenje mirovina koje su više od prosječne plaće, a nisu stečene iz rada".
'Građani više neće morati raznositi papire od šaltera do šaltera'
"Treći pravac je – restrukturiranje i racionalizacija
državnog i javnog sektora. Kao što sam već spomenuo,
privatizirali smo
'Javne investicije, uklanjanje administrativnih prepreka za izravna ulaganja, porezna politika, izravni poticaji privatnom sektoru, europski fondovi i dobro ustrojena i funkcionalna gospodarska diplomacija'
"Četvrti, ujedno najvažniji i najteži pravac našeg rada jest
izrada, donošenje i provedba mjera za oporavak i novi
rast našeg gospodarstva. Taj pravac račva se na šest
rukavaca.
Uklanjanje administrativnih prepreka za izravna ulaganja
"Pod B – uklanjanje administrativnih prepreka za izravna
ulaganja, kako strana, tako i domaća.
Dobri rezultati porezne politike
"Pod C – porezna politika. Smanjili smo zdravstveni doprinos za dva postotna poena. Tako smo u gospodarstvo vratili oko dvije milijarde kuna. Ukinuli smo porez na dobit koja se reinvestira. Tako smo privatnim tvrtkama oslobodili milijardu i dvjesto milijuna kuna. Ukinuli smo ili smanjili niz parafiskalnih nameta, što je značilo dodatnih 675 milijuna kuna gospodarstvu. Povećali smo prag za ulazak u sustav PDV-a na 230 tisuća kuna. S početkom ove godine, PDV na ugostiteljstvo i turizam smanjen je s 25 na 10 posto. Ta mjera učinila je hrvatski turizam konkurentnijim na međunarodnom tržištu. To potvrđuju i ovogodišnji turistički rezultati u svim parametrima, a posebno ističem da je u prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, u turizmu bilo zaposleno 17 posto više radnika. Smanjenje poreza, također, dugoročno potiče investicije u turističkom sektoru koji je ovaj potez čekao 14 godina. Ove godine u turizam su već investirane dvije i pol milijarde kuna, što je povećanje za 236 posto u odnosu na 2011. godinu. I sva naša daljnja nastojanja ići će, sukladno mogućnostima, u smjeru poreznog rasterećenja gospodarstva".
'Bez novca nema oporavka'
Pod D – izravni poticaji privatnim kompanijama. Pored svega što sam naveo, i izravnim smo sredstvima podržavali opstanak privatnih firmi te zadržavanje radnih mjesta i proizvodnje. Bez novca nema oporavka, nema financiranja tekućeg poslovanja, ni novih ulaganja. Otud naše inzistiranje na jačoj ulozi Hrvatske banke za obnovu i razvoj, Ministarstva poduzetništva i obrta te HAMAG-Investa koji su u prošloj i ovoj godini preuzeli značajan dio rizika i intenzivno pomažu u restrukturiranju i poticanju gospodarstva. Tako je u prošloj godini kroz Poduzetnički impuls dodijeljeno oko 300 milijuna, a u ovoj će godini ta sredstva doseći 700 milijuna kuna. Dakle, milijardu kuna potpora poduzetnicima i obrtnicima. U isto vrijeme, HBOR je odobrio oko 15 milijardi kuna povoljnih kredita. Osim snažnog porasta kreditne aktivnosti, HABOR je prošle godine prvi puta od pojave krize odobrio više kredita za investicije nego kredita namijenjenih financiranju obrtnih sredstava. Isti trend nastavlja se i u ovoj godini. I ne manje važno, HBOR pruža posebne potpore našim izvoznicima putem programa kreditiranja, garancija i osiguranja izvoznih potraživanja. U protekloj i ovoj godini HBOR je hrvatski izvoz podržao s ukupno 12 i pol milijardi kuna. HAMAG invest će u ovoj godini za projekte teške oko 2 milijarde kuna izdati pet puta više jamstava poduzetništvu i obrtništvu u usporedbi s 2011. godinom".
'Bankarski sektor ne može vječno misliti samo na vlastite interese'
"Kroz izmjene Zakona o trgovačkim društvima omogućili smo
osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću za
svega 800 kuna. Zbog brzine i jednostavnosti registracije u roku
24 sata, ovaj oblik trgovačkog društva idealan je za Start-up
tvrtke, odnosno za tvrtke mladih poduzetnika koji testiraju svoje
poduzetničke ideje. Od listopada 2012. godine do danas broj
osnovanih jednostavnih trgovačkih društava dosegao je broj od
gotovo 7.000".
'Ugovoreno je dvostruko više projekata nego tijekom cijelog mandata prošle Vlade'
"Pod E – europski fondovi. Već sada, dakle u
godinu i 9 mjeseci dosadašnjeg mandata ove Vlade, ugovoreno je
dvostruko više projekata u okviru EU-programa IPA, nego tijekom
cijelog četverogodišnjeg mandata prošle Vlade. Ugovoreno je 508
milijuna eura, što je 80 posto sredstava koja smo imali na
raspolaganju. U okviru Europskih strukturnih elemenata ugovoreno
je 513 milijuna eura, ili 63 posto raspoloživog novca. Značajno
je povećano korištenje sredstava i iz IPARD programa.
Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova posvećeno je
u potpunosti podizanju sposobnosti svih državnih tijela i lokalne
samouprave za pristup fondovima Europske unije. Već sad naša je
administracija spremna za korištenje više od devet milijardi eura
koliko su nam do 2020. namijenili europski fondovi. Naročito ćemo
inzistirati na korištenju europskih fondova u područjima vodnog
gospodarstva, poljoprivrede, energetike, ruralnog razvoja i
kulture".
'Zajedno s izvoznicima definirana su prioritetna inozemna tržišta'
"I pod F – gospodarska diplomacija. Ministarstvo
vanjskih i europskih poslova, prvi put od svog osnivanja,
ozbiljno se posvetilo stavljanju diplomatsko-konzularne mreže u
službu hrvatskog gospodarstva. Vidimo i prve rezultate u
pojačanom interesu velikih i ozbiljnih inozemnih investitora za
projekte u turizmu, energetici, prometu. Osnovano je
'Jedino puna zaposlenost jamči sretnije ljude i sretnije društvo'
"Ova Vlada svjesna je da vjerojatno postoje ekonomske metode koje bi možda brže pokazale rezultate, ali mi ne možemo provoditi politiku u koju ne vjerujemo. A ne vjerujemo: u riskantne monetarne eksperimente, ne vjerujemo onima koji tvrde da se trebamo i možemo još zaduživati, ne vjerujemo onima koji misle da ne trebamo vraćati kredite, ne vjerujemo prorocima koji govore da bi svi naši problemi bili riješeni kad bismo otpustili nekoliko desetaka tisuća ljudi zaposlenih u državnoj upravi. Naše je načelno opredjeljenje da proces nužnih reformi državne uprave, u što većoj mjeri, ide ukorak s oporavkom i rastom privatnog gospodarskog sektora, te sa sređivanjem teškog stanja javnih financija. Pritom, činimo onoliko koliko je u našoj moći da pomognemo ozdravljenju privatnih kompanija. Uvjereni smo da ćemo uskoro moći činiti i više".
"Ukratko, Vlada se do razumne granice bori za očuvanje svakog radnog mjesta, bez obzira radi li se o radnom mjestu u državnom, javnom ili privatnom sektoru. Ponavljam, predanost toj borbi u stanovitoj mjeri zacijelo usporava rast pokazatelja u nekim ekonomskim segmentima. Ali ne moram navoditi primjere iz prošlosti i sadašnjosti da bismo mogli razumjeti kako statistički rast BDP-a, nažalost ne znači nužno da najširi slojevi građana žive bolje, ugodnije i sigurnije. Jedino puna zaposlenost jamči sretnije ljude i sretnije društvo. To je naš prvi i najviši cilj".
Problem zapošljavanja mladih
"Ministarstvo rada i mirovinskog sustava kontinuirano provodi
mjere aktivne politike zapošljavanja. Kroz taj program dosad su
prošle 43.000 ljudi. U dosad završenim projektima, dodijeljeno je
blizu 50 milijuna kuna bespovratnih sredstava za zapošljavanje.
Važno je da sve više mladih ulazi u programe aktivnog
zapošljavanja i još je važnije da dobar broj njih pronalazi prvo
zaposlenje. Kroz sustav stručnog usavršavanja bez zasnivanja
radnog odnosa do rujna ove godine prošlo je 15.000 mladih ljudi.
U cijeloj prošloj godini taj broj bio je ispod 10.000. Osim toga,
konačno je uspješno reguliran sezonski rad u poljoprivredi",
rekao je i dodao kako je Hrvatska u samom europskom vrhu prema
broju nezaposlenih mladih osoba.
'Ravnomjernija raspodjela poreznog tereta'
"Osim toga, ova Vlada povećala je iznos minimalne plaće za 170 kuna, na 2.984 kune (bruto). Pri oporezivanju dohotka povećan je iznos osnovnog mjesečnog osobnog odbitka s 1.800 na 2.200 kuna. Skupa s izmjenom poreznih razreda, to je rezultiralo povećanjem neto plaće. Učinjena je ravnomjernija raspodjela poreznog tereta na one koji ostvaruju veće primitke. Iz istog razloga uvedeno je i oporezivanje mirovina iz inozemstva te oporezivanje dividende i udjela u dobiti".
'Izbjegavanje socijalnih lomova i dodatnog raslojavanja'
"Radnici zaposleni u privatnim tvrtkama suočeni su s neusporedivo
težim udarima na svoja prava. Ne želimo da prava koja radnici
danas imaju u privatnim tvrtkama budu uzor ili model kojem
težimo. Ali u ovoj fazi moram poručiti i zaposlenicima u državnom
i javnom sektoru i sindikatima da moramo biti krajnje racionalni
i hladnokrvni u izradi proračuna za sljedeću godinu.
'Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije je strategija svih strategija'
"Dame i gospodo, ne bih volio prečesto upotrebljavati tu riječ,
riječ strategija, ne znam koliko sam je puta dosad spomenuo, no
sad je moram izgovoriti čak tri puta. Citirat ću ministra
znanosti i obrazovanja: „Strategija obrazovanja, znanosti i
tehnologije je strategija svih strategija“. Taj dokument pušten
je na javnu raspravu. Predlažemo devetogodišnje osnovno
obrazovanje i mnoge metodološke iskorake. Uskoro ćemo izići i s
Inovacijskom strategijom 2014. – 2020".
'Hrvatska neće biti ni na koji način oštećena ili sankcionirana'
"Pravosuđu smo na svim razinama u punoj mjeri prepustili
odgovornost koja mu pripada. Zato želimo izmijeniti Ustav i
ukinuti zastaru za politički motivirana, odnosno za sva teška
ubojstva. Neka se pravosuđe suoči s tim zlodjelima, tko god bili
počinitelji, tko god bile žrtve! Neka se pravosudni sustav
dostojno nosi s odgovornošću. Samo tako može postati točkom
najvišeg povjerenja svih naših građana".
"Hrvatsko pravosuđe treba doći do dokaza o svakom zločinu i
procesuirati krivce. Treba biti istražena svaka prijava i svaki
glas o odgovornima za ratne zločine, ali najprije pred našim
pravosudnim tijelima. Zbog takvog našeg pristupa Hrvatska neće
biti ni na koji način oštećena ili sankcionirana. Upravo će naša
inicijativa o ustavnim promjenama i osnivanju saborskog istražnog
povjerenstva omogućiti procesuiranje tih najtežih kaznenih djela,
odnosno razotkrivanje mreže koja je proteklih godina štitila neke
pojedince od mogućeg progona.
'Iskoristit ćemo sva demokratska sredstva da suzbijemo širenje mržnje'
"Ne dajte da vas sasvim zaslijepe samo ekonomska pitanja, jer naš život ima mnogo više dimenzija! Naši životi, bez obzira na ekonomsku situaciju, bili bi obezvrijeđeni ako bismo dopustili gaženje vrijednosti antifašizma i sekularizma, ako bismo dopustili diskriminaciju LGBT zajednice, ako bismo dopustili da bilo koja manjinska grupacija bude ugrožena ili obespravljena. Ovo govorim zato što su u javnosti u posljednje vrijeme postale glasne skupine koje otvoreno dovode u pitanje naša civilizacijska dostignuća i naš ustavni poredak. Pritom se još i besramno pozivaju na Ustav i na domoljublje. Poštujemo njihovo pravo na drukčije mišljenje, i poštovat ćemo ga sve dok se kreće u granicama zakona. Upravo smo zato već na početku mandata, promjenom Zakona, omogućili javna okupljanja i prosvjede na Markovom trgu. Ali obećavam, i opet vas molim da zapamtite: iskoristit ćemo sva demokratska sredstva da suzbijemo širenje mržnje i da razobličimo političke manipulacije ljudskom patnjom i herojstvom. Upotrijebit ćemo sve zakonske mehanizme da dodatno proširimo područje slobode, da svatko živi u skladu sa svojim uvjerenjima i slobodnim shvaćanjem svoga identiteta".
Predsjednik Sabora Josip Leko je nastojao upozoriti premijere da mu je vrijeme isteklo, međutim, Milanović se nije dao smesti te je malo 'probio' vrijeme predviđeno za njegov govor.
Nakon toga je Klub zastupnika HDSSB-a zatražio stanku jer su tijekom govora čuli mnogo informacija i podataka s kojima se prije nisu imali prilike sresti.
O izvješću će na saborskoj sjednici raspravljati samo klubovi zastupnika, svaki po 20 minuta, a replike na premijerov govor nisu dopuštene.
Nakon zaključenja rasprave premijer Milanović ima pravo i na završno 20-minutno izlaganje.
















