Porezni inspektori uskoro će pojačati kontrolu fiskalizacije

Tri su puta prošle godine porezni inspektori posjetili Nenadov lokal. Provjeravali su izdaje li uredno račune kupcima, pa su to ponovili i ove godine, opet u tri navrata.

"Država funkcionira pomoću ljudi koji rade i ljudi koji rade trebaju zaraditi da bi država funkcionirala i to je jedan krug u kojem bi svi trebali biti sretni i zadovoljni, bez nekog straha hoćemo li, nećemo li, kako ćemo...", kaže Nenad Kožul.

Straha nemaju oni koji pošteno rade jer je, kažu u Poreznoj upravi, pritisak na njih pao, što pokazuju i brojke.

Poreznici su u prvih 7 mjeseci prošle godine u nadzor izašli 21.590 puta, u više od 2.000 slučajeva utvrđene su nepravilnosti - znači u svakoj desetom nadzoru.  

Ove godine obavljeno je tri puta manje nadzora - oko 6.600 - a utvrđeno je gotovo isto nepravilnosti - gotovo u svakom trećem nadzoru.

Jesu li ove godine kontrole slabije, ministar kaže da do kraja ljeta očekuje puno jači nadzor.

"Poreznici nastavljaju s nadzorima još većim intenzitetom pri čemu se neće kažnjavati oni koji imaju višak od dvije-tri kune, nego oni koji račune ne izdaju", rekao je Boris Lalovac.

U prvoj polovici ove godine izdan je veći broj računa nego lani, a zahvaljujući fiskalizaciji u cijeloj je prošloj godini rastao i plus u državnoj blagajni jer je bilo više isporučenih usluga koje se moglo oporezovati, i to čak za 8 milijardi kuna. S 2,6 milijardi tome su doprinijeli ugostitelji, s čak 5,2 milijarde trgovci.

Oni, pak, ovakve poteze pozdravljaju, iako oprezno.

"Onaj koji radi u sivoj zoni nije moj kolega, onaj koji radi u crnoj je moj neprijatelj. No ovi podaci pokazuju ono što je bilo poznato otprije, da izbjegavanja plaćanja poreza ima u svim djelatnostima, u nekima više, jednako tako i u nekim krajevima više, a u nekima manje", rekao nam je Boris Vukelić, predsjednik ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore.

No kada je država silom pribjegla izjednačavanju, posljedice se osjetilo i na dnevnom dohotku ugostitelja: 2010. je prosječno iznosio oko 100 kuna, 2013. čak 210, što je rast veći od sto posto, i to u tri godine krize.

Ovakvi podaci, kažu u Ministarstvu financija, samo su pokazatelj da novca u sivoj zoni još uvijek ima.